Kapela je smještena u srcu mjesta koje je, prema arheološkim nalazima, nekada imalo dvije još i starije crkvice posvećene Presvetom Trojstvu i Duhu Svetome. Ova je pak kapela, smještena uz samo groblje, sagrađena 1619.

Sveti Benedikt suzaštitnik je župe Sračinec, a svečano misno slavlje predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s desetak svećenika.

Uz mnoštvo vjernika na euharistijskom slavlju bili su i predstavnici županijskih i općinskih vlasti te predstavnici mjesnog Dobrovoljnog vatrogasnog društva i Kulturno-umjetničkog društva.

Biskup Mrzljak propovijed je započeo citatom iz zborne molitve spomendana Sv. Benedikta – „Bože, u svetom opatu Benediktu dao si narodima Europe pravog učitelja kršćanskog života, rada i kulture“. „Ta rečenica najbolje opisuje Sv. Benedikta“, rekao je biskup. Nadalje je biskup razmatrao tri simbola Europe, a koji odgovaraju i definiciji života Sv. Benedikta iz citirane zborne molitve: križ, knjigu i plug.

„Križ kao najprepoznatljiviji simbol kršćanstva, kao stvarnost i ponuda za spasenje svakoga čovjeka postao je simbol zapadne civilizacije. To su prepoznali i utemeljitelji Europe kada su Svetog Benedikta proglasili njezinim zaštitnikom. Čini se ipak da danas Europa ne prepoznaje i ne priznaje svoje kršćanske korijene već se naglasak stavlja na gospodarstvo, zakonodavstvo, a zaboravlja se zajednički kršćanski duh naroda Europe. A Sv. Benedikt kao njezin zaštitnik bio je prije svega učitelj kršćanskog života i to ponajprije svjedočeći Isusa Krista i njegovu žrtvu na križu, a potom i njegovu riječ, objavljenu i zapisanu u knjizi nad knjigama, Bibliji. No, knjiga kao simbol Sv. Benedikta označava i druge knjige, umjetnost riječi i književnost u kojoj je sačuvana naša kultura, uljudba. Knjige nas poučavaju uljudbi po kojoj učimo suživot, po kojoj prepoznajemo bližnjega u nevolji kao što nam govori i ulomak evanđelja u prispodobi o milosrdnom Samarijancu. Božja riječ pokazuje nam put i poučava, nikoga ne prisiljava, ona je ponuda koju smo mi ljudi slobodni prihvatiti ili odbaciti. Treći simbol je plug, kao simbol obrađivanja zemlje, rada koji oplemenjuje čovjeka i u konačnici ga čini čovjekom jer se čovjek radom ostvaruje“, pojasnio je biskup.

„Kada dolazim u različita mjesta uvijek me veseli kad se ljudi pohvale svojim radom, onim što su učinili za zajedničko dobro. I vaši preci izgradili su ovu crkvu prije 400 godina kao mjesto okupljanja i slavljenja Boga. Mogao bi netko reći ‘pa mogu se ja sam pomoliti’, pa naravno da može, ali ništa ne može nadomjestiti ovo zajedništvo oko stola riječi i oltara. Crkva nas okuplja kako bismo bili dionici knjige, križa, te kako bismo onda bili spremni radom izgrađivati ovaj svijet, svoje mjesto i sami sebe, da prepoznajemo plod rada svojih ruku. Kada na misi na oltar stavljamo kruh i vino, prinosimo Bogu plodove rada naših ruku, rada, a ne nerada, ne lijenosti, ne nezainteresiranosti, nego plodove našeg rada i zalaganja“, poručio je biskup Mrzljak.

„Sv. Benedikt i benediktinci svojim geslom „moli i radi“ bili su čuvari prave vjere – križa, knjige – Sv. pisma, a radom su ostvarivali svoj život. Sv. Benedikt nazvan je učiteljem kršćanskog života, rada i kulture te bismo od njega trebali učiti i pitati se kako živimo od jednog do drugog blagdana Sv. Benedikta“, poručio je biskup.

Homiliju je zaključio napominjući vjernike da kao osobne vrednote prepoznaju križ, Knjigu i plug, kao simbole vjere u Isusa Krista.

Na kraju mise domaći župnik Siniša Dudašek ukratko je predstavio povijest obnove kapele koja je primjer dobre suradnje župe, biskupije, općinske i državne vlasti. Kapela je obnovljena zahvaljujući sredstvima općine Sračinec, Varaždinske biskupije, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, te Fonda za energetsku obnovu. Vlč. Dudašek posebno je istaknuo župljane i stanovnike Svibovca Podravskog zbog kojih i s kojima je jedino bila moguća obnova kapele i proslava jubileja, prenosi IKA.

KT