U zajedništvu s mons. Lenkićem bilo je još 10 svećenika, među kojima i prior muškog benediktinskog samostana na Ćokovcu o. Jeronim Adam Marin.

Benediktinke su odlučile svoj 700. jubilej (1318.-2018.) proslaviti 13. studenoga jer toga datuma svi benediktinci svijeta slave dan Svih svetih benediktinki i benediktinaca.

Mons. Lenkić istaknuo je u svojoj propovijedi da je benediktinski red obilježio europsku i hrvatsku duhovnost i kulturu, vjersku i kulturnu baštinu. „Dok obilježavamo visoku obljetnicu početka monaškog života u Pagu, u duhu gledamo one koji su se u dugom povijesnom hodu priključili monaškom životu molitve i rada, pa sebe utkali u ovo što mi danas imamo i čime se ponosimo (...) U tom duhu i slavimo 700. obljetnicu ovog samostana. Svaki kamen govori i otkriva duboke naše povijesne katoličke i hrvatske korijene. Slaveći misu u benediktinskoj crkvi u Pagu, pred očima nam naviru povijesna sjećanja bogate benediktinske predaje uobličene u prekrasne spomenike kulture i umjetnosti po kojima se danas kao narod predstavljamo, a po kojima nas i drugi prepoznaju“, istaknuo je mons. Josip.

Dalje je, kako javlja IKA, kazao kao ova obljetnica poziva paške koludrice „da osluhnu što im Bog govori kroz njihovu prošlost, što im govori u sadašnjosti i na što ih poziva u budućnosti, kako bi se pripremili za nove izazove u Crkvi i svijetu“. „Obilježavanje obljetnica poput ove prigoda je za zahvaliti Bogu i svim prethodnim generacijama za sve što je kroz djelovanje ovog samostana učinjeno na dobrobit ljudi. Želimo Bogu zahvaliti za dar sv. Benedikta, sestre njegove sv. Skolastike i svega što su njihovi redovnici stvorili i učinili u povijesti hrvatskog naroda. Posebice molimo neka njihov duh molitve i rada prožima sve pore našeg društvenog, kulturnog, gospodarskog, političkog i vjerskog života. Neka bude i ovom našem neizvjesnom vremenu globalizacije i dalje učiteljem civilizacije i navjestiteljem mira i kršćanskog osmišljenja života i rada“, poželio je predvoditelj slavlja.

Potaknuo je i na molitvu za ovu redovničku zajednicu, „da ih Bog uzdrži i dadne im novih duhovnih zvanja koja će izgrađivati i posvećivati to mjesto, crkvu i sve nas“. „Paške benediktinke tijekom svoje duge povijesti molile su i radile s ljudima Paga i Zadarske nadbiskupije, čuvale baštinjene svetinje promičući kršćanske, benediktinske vrijednosti i hrvatsku kulturu. I danas žive načelo Sv. Benedikta Moli i radi. Jednostavno, a potpuno rečeno“, podsjetio je propovjednik te čestitao koludricama Samostana Sv. Margarite tu visoku obljetnicu poželjevši da svatko tko dođe u tu oazu duhovnosti, osjeti blagodati milosnog pohoda.

Dodajmo kako su benediktinski samostan Sv. Margarite i crkva Navještenja Marijina u novom Pagu dovršeni 1483. U paškom samostanu trenutačno živi devet koludrica, rodom iz Paga, Zadra, Bibinja, BiH i jedna iz Crne Gore. Svakog dana koludrica ustaju u 5 sati, a u 22.30 sata je gašenje svijetla. Broj redovnica u samostanu varirao je od tri do 20, a razvile su raznolike djelatnosti: odgoj za žensku djecu od 1579., čipkarstvo, ikonopis, proizvodnju pekarskih proizvoda, vina i likera, uvijek u želji da žive od rada svojih ruku. Pod geslom Moli i radi, koludrice nikad nisu shvaćale olako svoj duhovni i praktični život. Vrednote rada prenosile su na mlade. Paške benediktinke u 16. st. organizirale su školu za djevojčice u kojoj su poučavale pisanje, pašku čipku. Utemeljile su i prvi dječji vrtić u Pagu. U Drugom svjetskom ratu skrbile su o siromašnima i djeci. U Domovinskom ratu sestre su u samostanu udomile mnoge prognane obitelji iz Hrvatske i BiH i prikupljale veliku humanitarnu.

Osobita dragocjenost paškog samostana je što su koludrice na svijetu jedini vlasnik trna koji je bio u trnovoj kruni na Isusovoj glavi, a da je službeno s dokumentima priznat kao autentičan od najviše crkvene razine.

U Hrvatskoj trenutačno djeluje 60 benediktinki u osam ženskih benediktinskih samostana. To su Cres, Rab, Krk, Pag, Zadar, Šibenik, Trogir i Hvar.

KT