Sugovornici urednika Ivana Taševa bili su: dr. Tomislav Markić, dr. Mario Jareb te Vice Vukojević, a tema je bila „Kako će proći subotnja središnja komemoracija na Bleiburgu?”

Ime mons. Svaline objavio je dr. Tomislav Markić, ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, navevši usto da procesija kreće u 11.30 do polja na kojemu je oltarni prostor. Misa počinje u 12.15 i trajat će oko sat i pol, prenosi IKA.

Nakon mise bit će molitva za žrtve islamske vjeroispovijesti. Nju će predvoditi ef. Idriz Bešić uime Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, a nakon toga i himne Republike Hrvatske bit će jedan – izrazio se – jednostavan obred polaganje vijenaca i na kraju će komemoracija biti zaključena zahvalom Ante Kutleše, glasnogovornika Počasnoga bleiburškoga voda.

Ono po čemu će se skup razlikovati od prijašnjih je njegov karakter jer je komemoracija prijavljena kao javno, a ne vjersko okupljanje zbog odluke dijecezanskog upravitelja. Organizator Počasni bleiburški vod na tu se odluku žalio i do ovoga trenutka nisu dobili nikakvo rješenje. Vice Vukojević, predsjednik Voda, kaže da imaju pravo na žalbu pa će se komemoracija vjerojatno održati. Ali je stvar u tome, da po ‘austrijskom zakonu o vjerskim okupljanjima’ oni su bili dužni skup samo prijaviti. Nisu trebali tražiti i odobrenje.

„Međutim, na zadnjem sastanku s austrijskim predstavnicima u Koruškoj nama je pročitana neka odluka ili dopis upravitelja biskupije gdje se kaže da je zadnja komemoracija bila politička, a misu je tada vodio predsjednik Hrvatske biskupije konferencije nadbiskup Želimir Puljić”, podsjetio je Vukojević.

Pojasnio je da to sada znači sljedeće: Skup ne potpada više pod Zakon o vjerskom okupljanju, već pod Zakon o javnom okupljanju. Nadležna osoba koja nadzire događanje ima neograničenu vlast i ona taj skup može prekinuti u svakome trenutku. Pribojavaju se, istina, takvog scenarija i ciljanih provokacija. Oni ne mogu spriječiti nikoga da na drugim javnim površinama, izvan njihove nadležnosti, dođu sa zabranjenim znakovljem, no na ulazu u svoj posjed imat će službene osobe koji će sprječavati ulaz takvima i čuvati dostojanstvo komemoracije.

Povjesničar dr. Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest govoreći o prijeporima, spomenuo je da podjele među Hrvatima oko Bleiburga neprestano stvara jedna glasna manjina iz društvenih elita koja stoji na antifašističkim, a zapravo kripto-komunističkim stajalištima koji se ne mire s bilo kakvim drugim pogledom na hrvatsku prošlost.

„Iako, kada bi se gledalo čisto povijesno što se dogodilo, historiografija je to – rekao bih – riješila odavno. Tu nema nikakve dvojbe, riječ je o velikom poslijeratnom zločinu tadašnjih komunističkih vlasti, jugoslavenske armije i svih onih službi koje su išle uz nju gdje je prema različitim podacima, spoznajama i dokumentima u najmanju ruku riječ o desecima i desecima tisuća žrtava, ako ne i više od toga, jer nemamo konačne brojeve”, iznio je dr. Jareb.

Ali se zna, na temelju istraživanja Slovenske državne komisije, da samo na prostoru Teznog – možda jednog od najvećih stratišta – leži od 15 do 20 tisuća žrtava koje su ubijeni u otprilike tjedan dana bez ikakvog pravičnog suđenja. Dr. Markić je, stoga, pozvao sve one koji će doći odati počast žrtvama na Bleiburgu da se dostojanstveno i molitveno spomenu hrvatskih žrtava.

“Upućujem zamolbu da posjetitelji ničim ne daju povoda manipulacijama koje su se javljale nekoliko posljednjih godina. Želimo pokazati kako je riječ o uistinu vjerničkom okupljanju te da se molitveno spominjemo hrvatskih žrtava koje su bespravno ubijene. Uistinu nam je dužnost i obaveza moliti za njih”, poručio je ravnatelj dušebrižništva za Hrvate u inozemstvu.

KT