Uz biskupa domaćina mons. Roka Glasnovića na slavlju visoke obljetnice, 1050 godina zaštite Sv. Vlaha, vjernicima i svećenicima Dubrovačke biskupije pridružilo se desetak hrvatskih nadbiskupa i biskupa, svećenici iz drugih biskupija, redovnici i redovnice, redovnički poglavari i poglavarice te vjernici i vjernice u ograničenom broju zbog epidemioloških ograničenja. Mons. Glasnović je na početku pozdravio sve sudionike i hodočasnike koji su stigli na slavlje te kazao, uz ostalo, kako će se na misi posebno moliti za obitelji i uspjeh sinodalnog hoda u biskupiji.

Na početku propovijedi kardinal Cupich se na hrvatskom jeziku obratio okupljenim rekavši: „Čast mi je danas biti ovdje. Molio bih da se pročita moja homilija. Nadam se da ćete na hrvatskom više osjetiti moju blizinu s Vama, danas kada slavimo ovaj veliki jubilej“. Zatim je kardinalovu homiliju pročitao dubrovački svećenik don Marinko Šljivić.

Vrijednost tradicije u životima današnjih Isusovih učenika

„Naš zajednički dolazak na tisuću pedesetu (1050.) obljetnicu blagdana (feste) Sv. Vlaha daje nam mogućnost promisliti o vrijednosti tradicije u našim životima kao Isusovih učenika“, misao je koja je usmjerila cijelu kardinalovu propovijed. „Tradicija nas ne povezuje samo s prošlošću. Ona nam također pomaže razumjeti sadašnjost te nas nadahnjuje za budućnost“.

Nadalje je kardinal u homiliji kratko podsjetio na početke štovanja Sv. Vlaha u Dubrovniku s čime se u današnjem slavlju povezuju vjernici. To je onaj trenutak iz 971., kada se Sveti Vlaho pojavio u viđenju kako bi spasio grad upozoravajući gradske vlasti na invaziju. Gradski su oci odgovorili poduzevši mjere kako bi okupili ljude i obranili grad. „Prisjećajući se tog događaja, sjećamo se brojnih blagoslova koje su nam prenijeli naši predci te kako oni nastavljaju obogaćivati naše živote sve do današnjeg dana“, nastavio je te potaknuo na promišljanje o tome što su im oni prenijeli.

Baštinimo tradiciju vjere da je Bog uvijek prisutan u ljudskim događajima kako bi nas spasio

„Prenijeli su nam tradiciju naše vjere da je Bog uvijek prisutan u ljudskim događajima kako bi nas spasio“, naglasio je kardinal u propovijedi i dodao: „Potrebna nam je takva vjera osobito u ovom trenutku pandemije i patnjama koje je donijela tolikima. Naši su predci imali opipljivo iskustvo Božje blizine, kao Onoga koji je dio njihove svakodnevice. Danas nam se naši predci obraćaju kroz stoljeća, pozivajući nas ohrabriti se da nas Bog nije napustio nego je još jedanput spreman donijeti spasenje našim životima“.

Sljedeća stvar koju su preci prenijeli svojim potomcima je „važnost čuvanja svježim zajedničke kulture kroz koju otkrivamo duboke veze jedinstva“. „Osobno osjećam tu povezanost jedinstva s vama u našoj zajedničkoj hrvatskoj kulturi“, posvjedočio je kardinal. „Sama činjenica da ste pozvali unuka hrvatskih iseljenika da vam se pridruži u ovom slavlju svjedočanstvo je vrijednosti koju polažete u kulturnu baštinu koju su oni prenijeli na nas. Njegovanje žive zajedničke kulturne baštine nas ne samo povezuje nego utječe i na cijeli svijet“.

Podsjetio je i na riječi pape Franje iz enciklike Fratelli tutti o tome kako raznolikost etničkih skupina, društava i kultura koristi cijelom čovječanstvu jer u ovoj raznolikosti „vidimo sjemenje poziva na oblikovanje zajednice koju čine braća i sestre koji se prihvaćaju i brinu jedni za druge“. Povezao je to s dubrovačkom stvarnošću rekavši: „Drugim riječima, upravo kao što slavimo kulturnu baštinu zajednice koja se okupila kako bi zaštitila ovaj grad, zaštitila jedni druge, također smo nadahnuti proširiti kulturnu baštinu izvan naših gradskih zidina kako bi cijeli svijet postao zajednica koju čine braća i sestre koji se prihvaćaju i brinu jedni za druge“.

Pripadamo većem svijetu od sadašnjeg trenutka

To znači, zaključio je, biti vjeran kulturnoj tradiciji koju su nam predali naši predci, „istinskoj katoličkoj tradiciji koja cijeni jedinstveno jedinstvo koje dolazi u različitosti“.

Nadbiskup Cupich pozvao se i na riječi američkog teologa Luka Timothy Johnsona koji je primijetio da kad izgovaramo Vjerovanje proširujemo svoje obzore izvan vlastitih interesa, preokupacija ili briga. U vremenu u kojem svijet – piše Johnson – „nagrađuje novost i kreativnost mi koristimo riječi zapisane prije skoro tisuću sedamsto (1 700) godina; u društvu u kojem se prihvatljiva mudrost mijenja iz minute u minutu, mi naviještamo vječne istine toliko važne da ih moramo ponavljati iz tjedna u tjedan“.

Povezivanje s prošlošću pomaže nam vidjeti veličinu naših života, poručio je nadbiskup Chicaga.

Prenositi tradiciju vjere i kulture budućim naraštajima

Naglasio je i važnost poniznosti da bi se mogla poštivati tradicija i da bismo ostali povezani s onima koji su otišli prije nas. Naš suvremeni svijet nastavlja ostvarivati sve vrste znanstvenog i tehnološkog napretka te možemo početi misliti, ustvrdio je, „da je sve što pripada prošlosti bezvrijedno ili u najmanju ruku nije vrijedno naše pozornosti“. Dodao je i da počinjemo misliti kako imamo sve odgovore i da od prošlosti ništa ne možemo naučiti.

Na ovaj dan se „sjećamo Božjih spasenjskih djela, koje su naši predci htjeli da slavimo ustanovivši ovaj blagdan“, nastavio je u propovijedi kardinal. „Gledali su naprijed i omogućili naše okupljanje u ovom lijepom i slobodnom gradu. Ali oni bi također željeli da vjerujemo da se ono što je Bog učinio za njih prije više od tisućljeća nastavi i danas kako bi nas – dok svijet pati u ovom trenutku pandemije – mogle utješiti Isusove riječi naviještene u Evanđelju:

‘Ne bojte se! Vrjedniji ste od mnoštva vrabaca!’ Željeli bi da vjerujemo da nas nebeski svetci nastavljaju zagovarati, štititi i nadahnjivati, kao što je to učinio Sv. Vlaho 971.“. Kardinal je posvjedočio kako i on sam na ovaj dan na poseban način čuje glas svojih predaka koji mu govore da se uzda u Boga jer se prije 135 godina, 3. veljače 1887. godine, rodio njegov djed u malom selu Donji Andrijevci u Slavoniji. „Mogu vam ponuditi ovu poruku jer su se on i mnogi naši preci pouzdali u Boga“, poručio je.

Procesija ulicama Grada

Liturgijsko pjevanje predvodili su Mješoviti katedralni zbor i Zbor župe Svetog Križa iz Gruža, orguljaška pratnja bio je Darko Kristović, a zborovima je dirigirala Maja Marušić. Ceremonijar je bio don David Marjanović.

Na slavlju su sudjelovali i predstavnici drugih vjerskih zajednica u Dubrovniku, među kojima i episkop zahumsko-hercegovački i primorski vladika Dimitrije.  Nakon svečanog euharistijskog slavlja, javlja IKA, uslijedila je procesija ulicama Grada.

J.Vr.,KT