Govor o pluralnosti u teologiji i o ulozi teologije u pluralnom društvu privukao je brojnu publiku, a na tribini su govorili predavači na ljetnoj školi: dekan Fakulteta misiologije Papinskoga sveučilišta Urbaniana u Rimu Carmelo Dotolo, ravnatelj Volos Academy for Theological Studies u Grčkoj Pantelis Kalaitzidis, profesorica Katoličkih studija na Sveučilištu Roehampton u Londonu Tina Beattie i rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu Željko Tanjić. Tribinu je moderirala Bruna Velčić, doktorandica na Papinskom biblijskom institutu u Rimu, prenosi IKA.

Prof. Dotolo naglasio je da u pluralnom svijetu kao ovom danas u kojem živimo, teologija treba moći surađivati i promovirati izgradnju zajedničkog svijeta kao zajedničkog doma koji treba postajati otvoreni prostor za dijalog. „Posebno zbog ovoga, pluralno društvo traži i zahtijeva od teologije da zna kako pokazati prave razloge svojih argumenata i razmišljanja, što je, dakako, izazov s kojim se teologija danas treba znati nositi”, kazao je Dotolo.

Na pitanje oko novog stila komunikacije pape Franje prof. Dotolo rekao je: „U današnjem vremenu, prema mom mišljenju, papa Franjo je već uveo dijalog kao ekleziološki način komunikacije, a to je dijalog koji se rađa iz dvije pretpostavke: prva je da smo svi mi narod Božji, a druga je sinodalnost, koja je nužna za kvalitetan rast zajednice.”

Prof. Kalaitzidis zahvalio je na pozivu na teološku školu i spremnosti na dijalog. Govoreći o važnosti odnosa povijesti i teologije spomenuo je metropolita Johna Zizioulasa koji je rekao da je „teologija uvijek smještena unutar povijesti. Pravoslavne Crkve od samog početka živjele su u multikulturalnim i multietničkim sredinama, kao što je to bilo i Rimsko, Bizantsko i Otomansko Carstvo. S tragičnim iskustvom koje su Pravoslavne Crkve preživjele kroz stoljeća zbog okupacija i ratova, a kasnije i zbog nacionalističkih narativa, postali smo veoma povezani s državama, a rezervirani prema pluralnom društvu. (…) S druge strane, pravoslavlje je pokazalo da je moguća i koegzistencija primjerice kroz prijašnja stoljeća s islamom u Libanonu, Siriji i Egiptu. (…) Zahvaljujući Johnu Zizioulasu, razvila se i teologija drugosti, ne samo pluralnosti, nego ključnog koncepta stavljanja onoga drugoga u centar razmišljanja. Također ne smijemo zaboraviti da je pravoslavlje sudjelovalo u ekumenskom pokretu od njegovih samih početaka, puno prije Katoličke Crkve”, rekao je prof. Pantelis Kalaitzidis.

Prof. Beattie kazala je kako se uz druge izazove pluralnosti teologija susreće s još jednim izazovom kada su u pitanju žene, a to je njezina tradicionalna uloga koju je teško živjeti u pluralnom društvu. Zato je važno da teologija iznjedri i ženske glasove u traganju za odgovorima na pitanja smisla života. Nema smisla da žene, koje čine više od polovice Crkve, šute, a da druga polovica govori za njih. Podijelila je svoje iskustvo razgovora sa ženama diljem svijeta o problemima na koja nailaze žene u teološkom dijalogu. Dovesti glasove žena u teološku diskusiju, postavljajući pitanja o smislu života, politici, etici, društvu jedan je od najžurnijih zadataka s kojima se suočavamo.

Prof. Tanjić objašnjavajući pojam pluralnog društva kako bi se bolje razumjelo mjesto teologije u njemu kazao je da živimo u društvu koje ima različite poglede na život i što znači uspješan život polazeći od različitog utemeljenja smisla. Naveo je da se hrvatsko društvo obično označava kao tranzicijsko društvo na putu prema onim vrednotama koje su temeljne u Zapadnoj Europi koja je i sama u krizi smisla i koja nameće određene vrednote ne osluškujući posebnost iskustva zemalja koje su prošle kroz komunistički totalitarizam i koje kroz dugu povijest nisu imale ni slobodu ni samostalnost te su imale drukčije povijesne putove, ali imaju i drukčiji odnos spram kršćanske tradicije. U toj tranziciji u Hrvatskoj se razvija demokracija i pluralno društvo u kojem se često sučeljavaju različite vizije uređenja društva koje imaju različite odnose i prema nacionalnom pitanju i prema mjestu i ulozi Crkve i kršćanstva u tim procesima.

Na postavljeno pitanje profesor Tanjić je potvrdio kako ima mjesta za različitosti u katoličkoj teologiji. Dodao je kako zaboravljamo na činjenicu da od samog početka imamo četiri evanđelja, a to je pluralnost. Također imamo različitost teoloških škola i stilova kroz čitavu povijest kršćanstva. U postkoncilskoj katoličkoj teologiji razvijena su različita strujanja u teologiji od hermeneutičkih i transcendentalnih do političkih i feminističkih te drugih kontekstualnih teologija.

Glavno je pitanje kako zadržati jedinstvo vjere i Crkve u različitosti teoloških pristupa imajući na umu kako jedinstvo vjere ne niječe različitost legitimnih teoloških pristupa koji na temelju Pisma i Tradicije u suradnji s Učiteljstvom čitaju znakove vremena. Kao model takvog razmišljanja naveo je važnost misli Hansa Ursa von Balthasara oblikovane u njegovu djelu “Istina je simfonična“.

Tribinu su uz ostale pratili dubrovački biskup Mate Uzinić i episkop zahumsko-hercegovački i primorski vladika Dimitrije Rađenović.

KT