Uz župnika vlč. Antu Zovku, koncelebrirali su i vlč. Ivan Devčić, mons. Nikica Uravić, o. Petar Nikolić i umirovljeni svećenik vlč. Ivo Mičić, uz sudjelovanje mnogobrojnih hodočasnika koji se su počeli okupljati od ranih jutarnjih sati.

U svojoj propovijedi kard. Puljić govorio je o značajnoj ulozi svake majke te Marije koja je prihvatila proročanstvo i ulogu Isusove majke. Povezao je to s govorom o aktualnom trenutku i položaju žene primijetivši kako današnje društvo ignorira njezino dostojanstvo kao i dostojanstvo majke. "Jedan ugledni pisac je rekao kako društvo pada ili raste s dostojanstvom žene. Na žalost, današnje društvo ženu gleda kao robu, izgubilo je vrednovanje žene i njezina dostojanstva", rekao je propovjednik. U nastavku je upozorio da današnji roditelji ne posvećuju dovoljno vremena svojoj djeci. "Posvetit će se automobilu, televiziji, internetu, poslu…, a djetetu će se dati nešto da se samo zabavlja. Dijete rastući bez komunikacije s roditeljima, ne razvija dobro svoju psihu. Roditelji nisu svjesni što znače ti razgovori, vrijeme u kojemu mu se dijete može povjeriti i razgovarati s roditeljem. Kroz razgovor dijete raste. To je primjer Marijine geste 'traženje Isusa'. I mi smo dužni djetetu dati Isusa, dati mu smisao života, otvoriti mu sposobnost da otkrije taj smisao života", kazao je nadbiskup u miru.

Dodao je kako Marija nije sprječavala Isusa u njegovu poslanju. Kada ga je tražeći našla, Isus je rekao kako je njegova majka "ona koja sluša njegovu riječ i vrši ju". Time je Mariju proglasio "velikom" jer je Božju riječ slušala i vršila.

Kardinal Puljić zatim se zaustavio na trenutku susreta Isusa i Marije na križnom putu. Kazao je kao je Marija nosila ljudske osjećaje te istinski patila za sinom, ali ju je on utješio. "Svi vi koji ste trpjeli znate što znači kada nam netko dođe i pokaže blizinu. Ta blizina je ohrabrenje. To danas želimo – postati svjesni da možemo jedne druge hrabriti u boli i trpljenju. Marija je Isusa hrabrila na križnom putu i išla s njim do kalvarije. Nije zapisano je li išta govorila, ali oni koji su gledali trpljenja drugih, osobito ako ste krvlju s njima povezani, tada znate što je ona proživljavala. Tada se ostvarilo ono Šimunovo: 'A tebi će mač boli probosti dušu.' Mi ne znamo koliko je trpjela u tom trenutku, to zna samo majka koja ima dijete koje trpi. Marija stoji hrabro pod križem. Isus nam tada s križa daje najljepši dar – Ivanu govori: 'Evo ti majke.' Na križu je postala naša majka jer nas je rodila u njegovoj muci. Zato, kada smo god u poteškoćama i boli, molimo se Mariji. Ona razumije našu, ljudsku bol. Zato želimo od nje izmoliti utjehu, pouzdanje da rastemo u vjeri i onda kada sve ne razumijemo. Marija je divan primjer ustrajnosti u povjerenju u Boga", istaknuo je propovjednik.

U nastavku je kazao kako živimo u izazovnim vremenima za čovjeka, obitelj i društvo. Pandemija koronavirusa i rat opomena su čovječanstvu da se naše društvo žestoko bori protiv ubijanja, no to isto društvo donosi čudne zakone. "Dopušta se rušenje brakova, ubijanje nerođene djece i to su kušnje za nas. Kako sačuvati pouzdanje u Boga? Naš narod, iskustvo je pokazalo, kad god je teško odlazi u svetište i moli Gospu za pomoć da sačuvamo vjeru i vjernost Bogu i svoju ljubav", kazao je kardinal.

Zaključio je govorom o samom svetištu i vjernicima koji, premda danas žive u 'bijelom svijetu' ipak žele sačuvati uspomenu na svoj kraj. Podsjetio je na izreku da tko god se iskorijeni, nema budućnosti, a tko čuva korijenje – čuva budućnost. „Zato vas na poseban način hrabrim u tome da budete svjesni one žrtve koja je natopila ovu grudu. Da budete svjesni svojih korijena. Reći ćemo teška su vremena, no vremena su naša, a teški su ljudi", zaključio je nadbiskup u miru poručivši kako moramo biti više zahvalni i cijeniti ono što imamo.

Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor.

Po završetku slavlja župnik je zahvalio braći svećenicima koji su se u velikom broju tih dana okupljali na misama, svim hodočasnicima, kao i suradnicima koji su pomogli u dostojanstvenoj proslavi. Kardinalu Puljiću uručeni su prigodni darovi, među njima Spomenica župe Mrkopalj, javlja IKA.

Današnja crkva Majke Božje Žalosne kao proštenišno svetište izgrađena je na mjestu nekadašnje male kapele oko koje su se okupljali brojni vjernici i hodočasnici o trećoj nedjelji rujna. To je bio razlog što je papa Grgur XVI. 1843. ovo mjesto proglasio proštenišnim, a tu njegovu odluku je potvrdio i proširio papa Lav XIII. 1893. Mrkopalj je tako do danas mjesto hodočašća Majci Božjoj Žalosnoj.

J.M., KT