Novinare je najviše zanimalo hoće li Sveti Otac uskoro doći u Hrvatsku s obzirom na upućeni poziv hrvatskih biskupa i činjenicu da krajem listopada u Vatikan putuje i predsjednik Republike Zoran Milanović, prenosi kta.

Predsjednik Odbora HBK-a za sredstva društvenih komunikacija zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski rekao je „da bi nam bilo drago da Sveti Otac prihvati poziv“. Istaknuo je da je Papin dolazak neizmjerno važan za vjernike, on učvršćuje vjeru, daje zamah svima, događa se nešto pozitivno među ljudima. Zaključio je da je i Hrvatima potrebno podići nadu i optimizam koji će ih nositi kroz život.

Umjetna inteligencija

Govoreći o temama zasjedanja biskup Gorski naveo je da je obrađena aktualna tema o izazovima suvremene komunikacije u virtualnom prostoru i umjetnoj inteligenciji. Sve prednosti i ogromne mogućnosti manipulacija predstavio je profesor na Hrvatskome katoličkom sveučilištu dr. Igor Kanižaj. O teološko-etičkim pitanjima koja nastaju korištenjem umjetne inteligencije te o vrednovanju transhumanističke antropologije govorio je dr. Odilon-Gbènoukpo Singbo, također profesor na HKS-u.

Jedna od točaka zasjedanja bile su dopunske odredbe partikularnog prava za HBK-a. Mons. Gorski pojasnio je da su kanoni opće Crkve u mnogim izričajima vrlo široki, a da bi bili primjenjivi na određenom području svaka biskupska konferencija ima pravo, u skladu s tim kanonima, koji se i potvrđuju u Vatikanu, donijeti svoje odredbe za pojedina područja za koja smatra da ih treba preciznije i jasnije definirati, što pomaže u upravljanju župama i biskupijama.

Mons. Gorski spomenuo je da je predsjednik Biskupske komisije HBK-a za ekumenizam i predsjednik Odbora HBK-a za odnose sa Židovima i muslimanima bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak podrobno izvijestio o ekumenskim i međureligijskim susretima koje je zajedno s umirovljenim požeškim biskupom Antunom Škvorčevićem imao unatrag godinu dana. Na susretima se razgovaralo o brojnim pitanjima, a sugovornici su otvoreni daljnjoj suradnji i novom razvoju dijaloga.

O realizaciji zacrtanih programa HBK-a u Jubilejskoj godini na zasjedanju je govorio vojni biskup Jure Bogdan. Posljednji događaj bilo je Hrvatsko nacionalno hodočašće u Rim u kojemu je sudjelovalo više od deset tisuća vjernika. Vezano uz to hodočašće biskupi su s ovog zasjedanja poslali Papi pismo zahvale za srdačan susret i za riječi koje je uputio te su ga pozvali da pohodi Hrvatsku.

Mons. Gorski zaključio je da biskupi već gledaju prema 2033. kada će se navršiti 2000 godina od Isusove smrti na križu.

Sljedeće godine u organizaciji HBK-a su dva velika događaja: Susret hrvatske katoličke mladeži (SHKM) 2. i 3. svibnja u Požegi i Požeškoj biskupiji te Susret hrvatskih katoličkih obitelji 19. i 20. rujna u Osijeku i Aljmašu. Požeški biskup Ivo Martinović izvijestio je da pripreme za SHKM teku od svibnja.

Objavljen je i katehetsko-molitveni priručnik koji je građa za pripremu za SHKM koja traje od listopada ove do travnja iduće godine. Pripremljena je i molitva koja je objavljena na službenoj stranici susreta kao i ostale informacije i materijali. Prijave za SHKM primaju se do 15. ožujka.

Reagiranje kard. Puljića

Mons. Martinović protumačio je da je geslo SHKM-a u Požegi „Ja sam trs, vi loze.“ (Iv 15,5) čime se željelo povezati ovaj susret s temeljem Isusova života i poslanja i životom Crkve, a to je euharistija, te sa Slavonijom bogatom vinovom lozom.

Na pitanje što misli o izjavi vrhbosanskog nadbiskupa i miru Vinka kard. Puljića koji je prozvao zagrebačku gradsku vlast zbog promjene imena ulice nadbiskupa Ivana Šarića, biskup Gorski rekao je da je vrlo čudno da se mijenja naziv njegove ulice jer je jedan od zaslužnih biskupa, preveo je i Bibliju na hrvatski jezik i tiskao ju. Dodao je da nadbiskup Šarić nije imao izravne veze s ustaškim pokretom u ono doba. Crkvi je to čudno, rekao je biskup Gorski izrazivši radost što se oglasio kardinal Puljić koji je naslijedio mons. Šarića na biskupskoj stolici u Sarajevu.

Ž.I., KT