Zagreb

Konferencija za novinare na kraju zasjedanja HBK


Na kraju 56. plenarnog zasjedanja HBK, 12. travnja, na zagrebačkom Ksaveru održana je konferencija za novinare na kojoj su o tijeku zasjedanja izvijestili đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.

Foto: IKA

Foto: IKA

Nadbiskup Hranić, koji je i predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju, govorio je o usvojenom dokumentu Da vaša radost bude potpuna. Naglasio je kako se na tom dokumentu radilo tri godine, te je nakon javne rasprave i usvojen. Dokument u prvi plan stavlja župnu katehezu i to u njezinu izvornom značenju i razumijevanju. „Ovaj dokument je smjerodavnog i normativnoga karaktera. Riječ je o dokumentu o sveukupnoj katehezi, te on zahvaća sve vidove njezina ostvarenja u uskom suglasju sa svim područjima pastoralnoga djelovanja. U određenom smislu se može reći da je to prvi dokument nakon demokratskih promjena 90-ih godina prošloga stoljeća koji na specifičan način zaokružuje katehetsko područje crkvenoga djelovanja u sklopu cjelovitoga evangelizacijskoga rada i procesa. Dokument promišlja nad promjenama koje su se dogodile kad je u pitanju obiteljski odgoj u vjeri, obrađuje doprinos vjeronauka u školi i promišlja nad vjerskim odgojem u predškolskim ustanovama, te obrađuje katehezu u župnoj zajednici. Istodobno dodatno snaži postupni rast svijesti da je kateheza jedna od prvotnih zadaća čitave župne zajednice." Podsjetio je kako su u pripremi u promišljanju na poziv HBK sudjelovali svi sudionici u evangelizacijskom i katehetskom poslanju. Temeljem toga, prijedlog dokumenta bio je poslan u župne zajednice svim zainteresiranim vjernicima na raspravu. Time su biskupi pokazali da je „zajedništvo u poslanju Crkve temeljna odlika naših crkvenih zajednica, te da je od presudne važnosti suodgovornost svih čimbenika u evangelizacijsko-katehetskom poslanju“, rekao je nadbiskup Hranić te kratko predstavio dokument.

Nadbiskup Barišić predstavio je Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će se, pod geslom Obitelj - izvor života i radosti, održati 15. i 16. rujna u Splitu i Solinu. Prvi susret održan je 2011. u Zagrebu za pohoda pape Benedikta XVI., drugi je održan 2014. na Trsatu. Nadbiskup je izrazio nadu da će nakon susreta ostati trajni tragovi. Susret se organizira uz veliku potporu obaju gradova i županije. „Mi smo kao Crkva mogli sami organizirati ovaj susret, ali sam smatrao da nitko nema pravo monopola na obitelj. Obitelj nam je zajednička svima“, podsjetio je mons. Barišić. U nastavku je protumačio i logo susreta. Dalje je istaknuo kako je za taj susret izrađen niz kateheza koje se provode u župama. Podsjetio je i na zavjetnu svijeću, simbol nacionalnoga susreta obitelji koja je blagoslovljena u Zagrebu, a čuva se u Mariji Bistrici. „Na središnjem slavlju Nacionalnoga susreta hrvatskih katoličkih obitelji sudjelovat će svi biskupi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a dolazak je najavio i biskup Željeznog. Na području Splitsko-makarske nadbiskupije provodi se anketiranje, kako bi se vidjelo koje su mogućnosti smještaja obitelji koje će pristići iz drugih (nad)biskupija i iseljeništva, što će zasigurno dati doprinos i povezivanju unutar naše Crkve i naroda“, otkrio je nadbiskup Marin.

U nastavku je uslijedilo postavljanje pitanja, a jedno od njih bilo je vezano i uz Istanbulsku konvenciju točnije o prosvjednom skupu protiv ratifikacije Istanbulske konvencije koji se održava u Splitu. Nadbiskup Barišić naglasio je kako taj skup ne organizira Crkva u smislu hijerarhije, već građani, vjernici. „To je pravo svih u demokratskom društvu, da se mogu organizirati, posvjedočiti svoja uvjerenja, ne vrijeđati drugoga. Bio bih ponosan na taj skup, ako se održi u toleranciji, dostojanstveno“, kazao je splitski nadbiskup.

Osvrćući se na izjavu koju su biskupi uputili prvoga dana zasjedanja o Istanbulskoj konvenciji, nadbiskup Barišić rekao je kako je ona jednoglasno donesena. „Ne znam koji će biti njezin učinak, ali morali smo to učiniti. Mi govorimo zato što vjerujemo u Boga i to je izraz vjere. Ako bismo drukčije govorili, to bi bio znak da smo izdali svoje poslanje. Ne znam hoće li ona pridonijeti zajedništvu u razumijevanju da se malo razmisli. No, to je znak dobronamjernosti s naše strane“, kazao je između ostalog mons. Marin.

I nadbiskup Hranić istaknuo je kako je važno da se na prosvjedima koje organizira civilno društvo na dostojanstven način izražavaju vjernički stavovi, da dolazi do izražaja vjera koja je oblikovala savjest pojedinih ljudi.

Također, kako prenosi IKA, još jednom su naglasili kako je Crkva protiv nasilja te kako se svi relevantni dokumenti i izjave hrvatskih biskupa o temi koja se tiče Istanbulske konvencije mogu naći na službenim stranicama HBK.

KT