uto, 02. listopada 2018. 10:02
Večernjim misnim slavljem 1. listopada u prvostolnici Sv. Petra u Đakovu proslavljena je 136. obljetnica posvete katedrale. Uz nadbiskupa u miru Marina Srakića te još 11 svećenika, misno slavlje predvodio je nadbiskup Đuro Hranić.
Uvodeći u misno slavlje nadbiskup Hranić je pozdravio svećenike, vjernike, redovnice studente i bogoslove, napose one koji ove godine započinju svoju formaciju.

U homiliji je govorio o posveti crkve, mjesta u kojem se okuplja zajednica, tj. Crkva kao zajednica vjernika: „Crkva je sveta po milosti primljenoj u sakramentima posvećenja, to jest po krštenju i krsnoj milosti po kojoj smo postali pritjelovljeni Isusu Kristu i njegovu otajstvenom tijelu, po pomazanju Duhom Svetim i po sedam darova Duha Svetoga primljenim po sakramentu potvrde, čime se i mi, članovi Crkve, poistovjećujemo s Isusom Kristom i s poslanjem njegova otajstvenoga tijela u svijetu te po sjedinjenju s Isusom Kristom u sakramentu euharistije. Krist Gospodin nas trajno hrani sa svoga oltara i sjedinjuje nas sa sobom te nas čisti po sakramentu pomirenja i posvećuje nas po sakramentima sv. reda ili ženidbe za izgradnju Crkve. Okupljamo se svake nedjelje oko euharistijskoga stola i slavimo spomen-slavlje Kristove muke, smrti i uskrsnuća.“
Nadalje je naglasio kako ovu katedralu, ‘majku svih ostalih crkava u našoj nadbiskupiji’, ne promatramo ponajprije kao djelo njezina graditelja biskupa Strossmayera i svih ostalih angažiranih u njezinoj gradnji i uređenju, jer sve što činimo, i što je činio i biskup Strossmayer, uvijek činimo kao dionici Božje milosti i posvećenja.
Monumentalna katedrala Sv. Petra, apostola svojevrsni je „svjetionik“ grada Đakova i cijele Slavonije. Smještena je na Trgu Josipa Jurja Strossmayera i najznačajniji je spomenik grada Đakova te najljepša katedrala od Venecije do Istanbula, kako ju je nazvao papa Sv. Ivan XXIII. Nakon prve iz 14. st. te druge, sagrađene početkom 18. st. u baroknom stilu, sadašnju je katedralu „Slavi Božjoj, jedinstvu Crkava, slozi i ljubavi naroda svoga“ dao podići biskup Josip Juraj Strossmayer. Izgrađena je u romaničkom i gotičkom slogu prema nacrtima bečkih arhitekata Carla Roesnera i Friedricha Schmidta. Nakon 16 godina gradnje (1866. - 1882.) svečano je posvećena 1. listopada 1882. Trobrodna katedrala duga je 74 m. Resi je kupola visine 59 m i dva zvonika visine 84 m. Poseban sklad unutrašnjosti daju fresko-slike, rad Aleksandra-Maximiliana Seitza i njegova sina Ludwiga Seitza.
U njoj postoji čak 7 oltara te brojne skulpture. Glavni oltar posvećen je katedralnom patronu Sv. Petru. Jedna od najvećih vrijednosti katedrale su orgulje na pjevačkom koru sa velikom rozetom u pozadini. Papa Pavao VI. 1965. dao je katedrali počasni naslov basilica minor (manja bazilika). Godine 1927. posjetio ju je mons. Angelo Giuseppe Roncalli, kasniji papa Sv. Ivan XXIII., a 7. lipnja 2003. Sv. Ivan Pavao II. Od 2008. godine katedrala nosi naslov metropolitanske ili prvostolne crkve. Katedrala je sačuvala izvorni izgled iako je tijekom povijesti pretrpjela mnoga razaranja.
KT