Misno slavlje predvodio je krčki biskup mons. Ivica Petanjak. Koncelebrirali su nadbiskupi riječki: mons. Mate Uzinić, splitsko-makarski mons. Zdenko Križić i zadarski mons. Milan Zgrablić te biskupi gospićko-senjski mons. Marko Medo, šibenski mons. Tomislav Rogić, porečki i pulski mons. Ivan Štironja, hvarski mons. Ranko Vidović, dubrovački mons. Roko Glasnović, umirovljeni nad/biskupi mons. Marin Barišić i mons. Ivan Milovan, generalni vikar Vojnog ordinarijata vlč. Ilija Jakovljević, provincijal hrvatskih kapucina fra Ante Barišić i brojni svećenici.

Motoristi Moto kluba Veterani Croatia donijeli su 26 spomen-kamena hrvatskih stratišta za izgradnju Zida sjećanja koji se nalazi u Spomen-parku pokraj crkve.

U propovijedi biskup Petanjak govorio je o značenju hodočašća, ulozi zajedništva, važnosti sjećanja i snazi istine. Osvrnuo se na tri tragična simbola hrvatske povijesti – Krbavsko polje, Bleiburg i Vukovar – i govorio o njihovom značenju za hrvatski identitet, vjeru i slobodu.

„Krbavskom bitkom 1493. započelo je osipanje hrvatskog naroda i višestoljetna borba za očuvanje vlastitog identiteta, a to višestoljetno razdoblje obilježeno je mnogobrojnim lutanjima i traženjima različitih savezništava kako bismo se lakše oduprli ponajprije otomanskoj najezdi, a potom i drugim neprijateljima“, pojasnio je i dodao da su „ta tumaranja u kojima smo tražili pomoć drugih, a i drugi su tražili našu pomoć, dovela do drugog tragičnog događaja a to je Bleiburg i Križni put, koji po svemu sudeći nadvisuje sve tragedije našeg naroda do sada.“

Kao treću uporišnu točku koja je usmjeravala tijek hrvatske povijesti istaknuo je Vukovar, simbol stradanja Hrvata u Domovinskom ratu.

Povezao je to s događajima koji su se dogodili ovog ljeta.

„Jedan radostan događaj dirnuo je u osinje gnijezdo i savjesti koje već osamdeset godina lutaju ovom zemljom i ne nalaze mira, jer se savjest ne može smiriti ni naći spokoja sve dok se ne sučeli s istinom i dok je ne prizna. Te su se savjesti prestrašile da bi ovo mogao biti okidač pa bi nekom moglo pasti na pamet da pokrene pitanje porijekla imovine i svih mogućih povlastica iz prošlog režima u kojima ta nezasitna manjina još uvijek uživa. Nije lako izgubiti nezaslužene privilegije, još ako su zadobivene preko tuđih leđa i natopljene tuđom krvlju. Treba ih braniti pod svaku cijenu“, rekao je biskup, prenijela je mrežna stranica Gospićko-senjske biskupije..

Upitao je i „čime će se opravdati ogromni publicitet koji je ovih dana, i to danima, dan nekoj nadri umjetnosti za koju većina nikada nije čula ni da postoji, i to u isto vrijeme kad se i opet gotovo poskrivečki pokapalo 814 žrtava antifašista izvučenih iz Jazovke, koji su čekali 80 godina da ih se pokopa kao ljude?“

Uputio je da se „ljudi s pravom pitaju zašto u našim javnim medijima, u središnjem informativnom programu, jedna ptica, doduše nedužna, koja je zbog nevremena slomila krilo, dobije veći medijski prostor od 814 žrtava komunističkog zvjerstva, koje su samo kap u moru istih zločinaca.“

Podsjetivši na Isusovo pitanje postavljeno sluzi koji ga je udario, biskup Petanjak je poručio: „Mi se ne možemo mjeriti niti uspoređivati s Isusom, jer nismo bezgrešni, ali imamo pravo pitati: ‘Ako sam u krivu i ako smo u krivu, dokažite da smo u krivu! Ako nismo, zašto nas udarate i do kad ćete nas udarati?’“

Zaključujući propovijed, mons. Petanjak je istaknuo: „Došli smo na ovo sveto mjesto da se pomolimo za sve naše stradalnike i mučenike i da poput njih budemo spremni radije umrijeti i nepravdu podnijeti nego li drugome zlo učiniti. Spremni smo i glavu dati, ali da nam obraz ostane čist i da se oni koji dolaze nakon nas ne moraju stidjeti zbog nas.“

Misnom slavlju nazočili su brojni vjernici, hodočasnici iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, redovnici i redovnice, pripadnici Hrvatske kopnene vojske u sklopu 9. granskog hodočašća HKoV-a, hrvatski branitelji te predstavnici javnog i društvenog života.

Ovogodišnja proslava odvila se u kontekstu niza jubileja: 1 100 godina Hrvatskog kraljevstva, 840 godina od osnutka Krbavske biskupije, 25 godina od osnutka Gospićko-senjske biskupije, 15 godina od blagoslova Crkve hrvatskih mučenika, 10 godina od izrade reljefa Slava hrvatskih mučenika i 5 godina od smrti mons. Mile Bogovića, prvog gospićko-senjskog biskupa i utemeljitelja Svetišta.

Crkva hrvatskih mučenika središnje je nacionalno mjesto molitve za sve one koji su kroz povijest dali život za Krista i Hrvatsku. Središnji reljef kipara Kuzme Kovačića, koji prikazuje Krbavsko polje, Bleiburg i Vukovar, nadvisuje proslavljeni Krist – simbol uskrsne pobjede nad svakim zlom.

Ž.I., KT