O mučeništvu svećenika, redovnika, redovnica i vjernika laika u raznim zemljama svijeta na početku programa govorilo je troje svjedoka: fra Kirill Gorbunov, generalni vikar iz Moskve, s. Houda Fadoul iz Sirije, i Marc Fromager, predsjednik francuskog ogranka Papinske zaklade Pomoć Crkvi u nevolji.

Moglo se čuti kako u današnjem svijetu jedan od 10 kršćana nema na neki način slobodu u ispovijedanju svoje vjere, godišnje strada 20 – 30 svećenika, a u posljednje vrijeme najviše ih biva ubijeno u Meksiku jer svojim životom služe najsiromašnijima što nekim skupinama smeta. Također su predočena imena stradalih proteklih godina, prikazane njihove fotografije, pročitani kratki životopisi, izrečene molitve, pa su tako za okupljene ti kršćanski mučenici „dobili lice“, što je i cilj ovog programa.  

U više obraćanja tijekom molitve dubrovački biskup mons. Mate Uzinić kazao je, uz ostalo, kako se iz svjedočanstava vidi da je i danas krv mučenika sjeme kršćana kako je to bilo kroz cijelu povijest. Također je rekao kako se proteklih dana iznose neki drugi popisi svećenika koji su izdali svoje poslanje i to nekako dominira u našem svijetu. „Koliko god su tužne ove činjenice i kratki životopisi koje smo slušali oni nas svejedno ispunjavaju ponosom i nadom. Nadom da Crkva Katolička kojoj pripadamo još ima što reći. Ponosom što su naša braća, kako je rekao biskup jednog od njih, svjesni da žive u razrušenoj okolini i slomljenom društvu odlučila: 'neću živjeti u skloništu'. Molimo Gospodina da i nama, svećenicima, biskupima, posvećenim osobama, kršćanima dadne snagu da znamo izići i biti njegovi svjedoci“, istaknuo je biskup.

Na kraju je citirao misao o tome kako mučeništvo nije nešto što treba promicati jer je ono jezivo poniženje i razaranje te treba stvarati takve uvjete da prilika za mučeništvo nema. Ono što je kod mučeništva poželjno je samo „radikalnost ljubavi i povjerenja pred Bogom i ljudima koja mučeniku daruje natprosječnu unutarnja sloboda pred gubitkom života“.

Program Noć svjedoka koji se već godinama u organizaciji zaklade papinskog prava Pomoć Crkvi u nevolji održava diljem svijeta prvi put se ove godine održava na ovim prostorima od 21. do 24. rujna i to u četiri grada (Sarajevo, Kotor, Dubrovnik i Međugorje), a za Dubrovačku biskupiju u organizaciju se uključilo Vijeće za mlade Dubrovačke biskupije u suradnji s nakladničkom kućom Sakramento i Marcom Fromagerom, predsjednikom francuskog ogranka zaklade Pomoć Crkvi u nevolji.

O samom programu više je govorila koordinatorica programa Sabrina Čović Radojčić, kojim se poziva na molitvu za progonjene kršćane ali i kojim se podsjeća na one koji su dali svoj život za Krista i čija imena se svake godine objavljuju u martirologiju, popisu ubijenih svećenika i vjernika-laika. Programom se, prema njezinim riječima, želi skinuti veo anonimnosti s ljudi koji su svoje živote dali za Krista, bolje ih upoznati i prepoznati njihovo svjedočanstvo vjere.

Poslije molitve i obraćanja uslijedilo je misno slavlje kojim je u punoj crkvi Male braće presjedao mons. Uzinić. Govoreći o progonstvima kroz povijest Crkve kao i u današnje vrijeme, naveo je brojeve Narodne organizacije Otvorena vrata za 2017., koja svake godine objavljuje popis 50 zemalja u kojima se ugnjetava, proganja i izruguje kršćane. „Progoni se više od 215 milijuna vjernika, od toga svaki treći vrlo grubo. Uzroci za to su nacionalizmi različitih zemalja u kojima je dominantna neka druga religija ili neke druge osnove, zatim islamsko nasilje njihovih ekstremnih skupina te totalitarni komunistički sustavi. U 2016. godini je bilo 1207 kršćanskih mučenika i više od 1 300 crkava je u toj godini bilo napadnuto, naveo je biskup i taj podatak“, iznio je biskup.

Pozvao je vjernike da pokušaju promisliti ne samo o izvanjskim progonima Crkve nego i onim unutar crkvenih zajednica, na što potiče drugo čitanje.  Naglasio je da kršćani trebaju drugima služiti. „Crkva je darovana ovom svijetu kako bi služila tom svijetu, ne da bi dominirala. Samo ako tako shvatimo svoje biti, ono na što je Bog pozvao svakoga u njegovom zvanju i zanimanju, nećemo biti u opasnosti izdati svoju vjeru i odgoj, nećemo biti u opasnosti da se pridružimo bezbožnicima tako da i sami postanemo bezbožnici, iako ćemo morati trpjeti“, naveo je mons. Mate.

Prema njegovim riječima, pravednici nisu nikada od toga potpuno oslobođeni niti će biti, to ne treba dokazivati, ali je potrebno o tome govoriti dajući svoj glas onima koji nemaju glasa i to sudionici Noći svjedoka žele učiniti. „Nada koja provocira i danas bezbožnike je opravdana jer Sin Čovječji je nakon tri dana uskrsnuo i ustao iz groba. U tom uskrsnuću on se zauzeo za sve nas, za progonjene, za one koji su svjedoci, osobito svjedoci mučeništvom“, poručio je dubrovački biskup.

Pjesmom su misu i molitvenu večer Noć svjedoka animirali zbor iz župe Sv. Petra-Boninovo te mladi animatori Dubrovačke biskupije. Moderatorica programa bila je Ana Marčinko, pročelnica Vijeća za mlade.

Nakon Dubrovnika Noć svjedoka bit će upriličena u Međugorju 24. rujna u crkvi Sv. Jakova gdje će misu u 18.00 predvoditi apostolski vizitator nadbiskup Henryk Hoser, a od 20.30 do 22.00 slijedi Molitveno bdijenje u dvorani Ivana Pavla II.