Organizator je Hrvatsko katoličko sveučilište, a suorganizatori su Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, Franjevački institut za kulturu mira, Franjevački svjetovni red i Franjevačka mladež.

Pape o ekologiji

Papa Franjo objavio je 24. svibnja 2015. dokument Laudato si′, kojemu je određenje, bivajući sastavnim dijelom naslova, Enciklika o brizi za zajednički dom. Naslov je inspiriran zazivom Sv. Franje Asiškoga ″Laudato si′, mi′ Signore″ (″Hvaljen budi, moj Gospodine″).

Može se reći da je Sveti Franjo Asiški još za života postao i do danas ostao simbolom univerzalnoga suosjećanja; suvremenim terminima rečeno: ekološke svijesti i bioetičkoga senzibiliteta prema cjelokupnoj prirodi. Naučavao je da se svim Božjim stvorenjima u svijetu odnosno svemiru ima pristupiti jednakim obzirom: ljudskim i izvanljudskim živim bićima, također i neživoj prirodi. Takvo stajalište i pristup stvorenomu svijetu danas se običava označavati sintagmom ″cjelovita ekologija″.

Treba napomenuti da papa Franjo nije prvi poglavar Katoličke Crkve koji govori o ekologiji. Već Sveti Ivan XXIII. u enciklici Pacem in terris (Mir na zemlji) upozorava na rastuću opasnost za svijet i njegov opstanak. A sintagmu ʺekološko obraćenjeʺ prvi je izrekao Sveti Ivan Pavao II.

„Ekologija duše“

U povodu šeste obljetnice objavljivanja enciklike Laudato si′ održana je međunarodna znanstveno-stručna konferencija naslovljena Laudato si′ – prema klimatskoj i društvenoj pravdi.

Cilj konferencije bio je iznijeti neke konkretne upute koje se odnose na brigu za zajednički dom. Svima kao upozorenje treba odzvanjati pitanje pape Franje napisano u enciklici Laudato si′: ″Kakav svijet želimo ostaviti onima koji dolaze poslije nas, djeci koja sada odrastaju?″ (LS, br. 160).

Na početku konferencije obratio se prof. dr. sc. Gordan Črpić, prorektor za organizaciju i poslovanje Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Prenio je pozdrave velikoga kancelara HKS-a, kard. Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkoga, te je uime rektora HKS-a, prof. dr. sc. Željka Tanjića, uputio pozdravnu riječ. Zahvalio je pokroviteljima, Gradu Zagrebu i Zakladi Rhema, kao i svim uključenim volonterima, studentima i članovima franjevačke zajednice. Zatim je istaknuo da su svi odgovorni za svijet u kojemu žive te da u ovome društvu rizika svatko mora znati spoznati rizike, s njima se suočiti i na njih odgovoriti na pravi način. Sve to treba činiti ″ekologijom duše″, umjesto tehnicističkim pokušajima, koji do sada nisu dali ploda, zaključio je Gordan Črpić.

Produbiti tematiku

Zatim je govorio dr. sc. Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, pri čemu je uz ostalo citirao Papine riječi izgovorene u Europskome parlamentu: ″Osobno ste odgovorni za sudbine onih koji su vas izabrali. Vaša je zadaća učiniti sve što možete da ova naša zajednička kuća bude bolji dom za sve ljude!″

U svojemu je obraćanju prof. dr. sc. Stjepan Baloban, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, rekao da je socijalna enciklika Laudato si′ – o brizi za zajednički dom u proteklih šest godina od objavljivanja (24. svibnja 2015.) postala svojevrsni znak vremena za život i djelovanje Katoličke Crkve, ″ad intra″ i osobito ″ad extra″. ″Ova međunarodna konferencija izvrsna je prigoda da se pod interdisciplinarnim vidom produbi tematika cjelovite ekološke vizije socijalne enciklike pape Franje Laudato si', zaključio je Stjepan Baloban.

Ana Matić, nacionalna predsjednica Franjevačke mladeži, govorila je o povezanosti franjevačke karizme i enciklike Laudato si′ pape Franje, piše Vatican News.

Briga i za siromašne...

Nakon toga je fra Božo Vuleta, predsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira, poželio da konferencija bude Bogu na slavu i oplemeni sve sudionike te da, kao što je papa Franjo istaknuo u svojoj enciklici, znaju da se stvari mogu mijenjati. Izrazio je nadu da će konferencija biti poticaj na veće zauzimanje za ekološku pravednost.

Pozdravnu riječ Anđe Slunjski, nacionalne ministre Franjevačkoga svjetovnog reda, pročitao je fra Vladimir Vidović, nacionalni duhovni asistent. ″Živjeti franjevački za nas znači živjeti u jednostavnosti i razvijati svijet bratske odgovornosti čovjeka za sva stvorenja, oživljavati istinsko bratstvo kao temelj i izvor u bratstvu svih ljudi – svaki čovjek mi je brat i svaki brat mi je neophodan, ali istovremeno sa svim stvorenjima jer sve nosi pečat Stvoritelja″, poručila je Anđa Slunjski.

Nakon toga je doc. dr. sc. Zoran Turza, predsjednik Organizacijskog odbora, istaknuo da je jedna od važnih dimenzija ove enciklike pape Franje upravo briga za siromašne te da stoga briga za okoliš treba biti ponajprije briga za siromašne, koji gotovo nemaju nikakvih mogućnosti prilagoditi se klimatskim promjenama.

Konferencija je održana putem aplikacije ZOOM, a sudjelovalo je više od 50 izlagača u tridesetak referata.

T.M.I., KT