Otkrivena spomen-ploča najzaslužnijim za spašavanje Židova


Spomen ploča liječnicima i djelatnicima Kliničkoga bolničkog centra Sestre milosrdnice koji su tijekom II. svjetskog rata liječili i spašavali Židove, otkrivena je 10. srpnja u atriju KBC-a "Sestre milosrdnice" u Zagrebu.

Okupljene je na početku pozdravio prof. dr. sc. Mario Zovak, ravnatelj KBC-a “Sestre milosrdnice”, koji je istaknuo kako ta ustanova ima veliku povijest.

“Čovjek mora poštovati svoju povijest i držati se svoje tradicije jer drvo bez korijena odnijet će prva bura. Za nastanak KBC-a ‘Sestre milosrdnice’ zaslužan je nadbiskup Haulik koji je iz Slovačke došao u Hrvatsku, a na njegov su poziv iz Francuske došle časne sestre Družbe sestara milosrdnica svetoga Vinka Paulskoga. Prva bolnička ustanova nastala je 1846. godine, a 1894. godine bolnica se sastoji od osam modernih paviljona. Nažalost, i danas stojimo u većini zgrada iz tog vremena, ali mi smo na svoju povijest ponosni”, rekao je ravnatelj Zovak.
 

Medicinska dokumentacija prikupljena u državnom arhivu, kao i ona koju je prikupio Marko Danon, ukazuje na činjenicu da je do 1943. godine više od tri stotine pacijenata židovskog porijekla liječeno u bolnici. To pokazuju i računi, uputnice izdane od strane židovske općine, javlja IKA.

“Pružanje pomoći svakome u svakom trenutku bez obzira na vjeroispovijest i boju kože, primjer je milosrđa koji su nam ostavile časne sestre. Sve što se odvijalo bilo je najprije dogovoreno između nadbiskupa Stepinca i tadašnje ravnateljice s. Bogoljube Jazvo, središnje osobe u spašavanju Židova u Bolnici sestara milosrdnica tijekom II. svjetskog rata”, naglasio je dr. Zovak.

Najzaslužnija osoba za podizanje spomen-ploče djelatnicima i liječnicima KBC-a Sestara milosrdnica, i osoba kojoj je blaženi Stepinac spasio oca, zagrebački pravnik židovskog porijekla Marko Danon zahvalio je svima koji su radili i rade u bolnici te rekao:

“Bolnica Sestara milosrdnica po broju Židova koji su se liječili i skrivali te tako preživjeli rat, bez presedana je u Europi. Često se pitam kakvi su to hrabri i snalažljiv ljudi radili u bolnici i jesu li bili svjesni što ih čeka ako bi se saznalo što čine. Postojala je opasnost da svi u bolnici budu pobijeni.”

Marko Danon dobio je iz beogradskoga Židovskog historijskog muzeja dokumentaciju o imenima nekih Židova koji su se liječili i skrivali u bolnici.

“O rezultatima svoga istraživanja obavijestio sam prof. Marija Zovaka te smo utvrdili da se 250 Židova liječilo i skrivalo u bolnici, a 70 ih je preživjelo rat. Na koje su sve načine liječnici i sestre milosrdnice skrivali Židove unutar bolnice, bez sumnje bi se mogao napisati roman”, poručio je Danon.

Poglavarica milosrdnica s. Miroslava Bradica istaknula je kako je to značajan povijesni trenutak za Družbu sestara milosrdnica jer će istina napokon zasjati u pravom svjetlu.

“Radosna sam što je konačno skinut plašt mukotrpne šutnje o životu i plemenitom djelovanju uzoritog kardinala Alojzija Stepinca i Sestara milosrdnica u njihovoj vlastitoj bolnici na Vinogradskoj cesti. Sam Stepinac prvi je došao na ideju da u bolnicu, koja je tada bila privatna i samostalna i kao takva nije podlijegala policijskim pretragama, smjesti pod vidom teških bolesnika mnoge ugrožene Židove.

Na svečanosti i otkrivanju spomen-ploče uz medicinske djelatnike i goste, bili su i pokrovitelj događanja predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, izaslanik predsjednice Hrvatske Tomislav Mađar, izaslanik premijera Hrvatske Milan Kujundžić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, izaslanik kardinala Josipa Bozanića generalni vikar Tomislav Subotičanec i rabin Židovske općine Lucijan Moša Prelević.

Postavljanjem spomen-ploče u bolničkom atriju istaknuta su imena najzaslužnijih za spašavanje Židova u II. svjetskom ratu. Među njima su: upraviteljica bolnice s. Bogoljuba Jazvo, prof. dr. Vatroslav Florschütz, prim. dr. Milan Žepić, prof. dr. Josip Glaser, dr. Kurt Kuhn, prof. dr. Aleksandar Blašković i prim. dr. Vinko Panac.

KT