Bjelovar
pon, 01. travnja 2019. 09:25
Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i predsjednik Caritasa BiH, pohodio je 27. ožujka Bjelovar zajedno s ravnateljem Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije vlč. Mirkom Šimićem i suradnicima iz Caritasa.
Goste iz Vrhbosanske nadbiskupije dočekao je najprije generalni vikar bjelovarsko-križevačke biskupije mons. Stjepan Ptiček, u ime biskupa Vjekoslava Huzjaka koji je trenutačno u vizitacijskom posjetu u Rimu. Uz mons. Ptičeka dobrodošlicu je zaželio i ravnatelj Caritasa bjelovarsko-križevačke biskupije vlč. Josip Stipančević. Kardinal Puljić je tom prigodom zahvalio bjelovarsko-križevačkoj biskupiji na gostoprimstvu i smještaju izaslanstva iz Sarajeva kao i na svoj drugoj pomoći koja je ova mlada biskupija dala Vrhbosanskoj nadbiskupiji.
Uslijedio je susret u gradskoj vijećnici gdje je izaslanstvo iz Sarajeva dočekao gradonačelnik Dario Hrebak sa svojim suradnicima, među kojima su bili i bivši gradonačelnici te predstavnici županije Bjelovarsko-bilogorske. Na susretu se razgovaralo o međusobnoj povezanosti Hrvata koji žive u dvije države te o mogućnostima ekonomske suradnje, ali i međusobne solidarnosti.
Mogla se čuti vrijedna inicijativa da svaka jedinica u Hrvatskoj, bilo da se radi o općinama, gradovima ili županijama preuzme na neki način odgovornost i brigu za Hrvate koji žive u BiH. Kardinal Puljić je zahvalio Gradu Bjelovaru na dosadašnjoj potpori i pomoći koju usmjeravaju prije svega na područje Vrhbosanske nadbiskupije. Nakon susreta u gradskoj vijećnici kardinal Puljić predslavio je sv. misu u katedralnoj crkvi gdje je okupljene vjernike pozvao da ne klonu duhom te da u skladu s korizmenim vremenom svoju nadu gaje u Bogu koji ravna svim našim koracima.
Potom je u Domu kulture u Bjelovaru upriličena tribina o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Uz kardinala Puljića, sudjelovali su vlč. Ivan Tolj, župnik u Gornjim Močilima – Sijekovcu, Božo Ljubić, saborski zastupnik, Mirjana Hrga, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske te Žana Ćorić iz središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. U popunjenom domu kulture svaki od izlagača iznio je svoje dojmove o stanju Hrvata u BiH, a posebice je bilo dojmljivo izlaganje kardinala Puljića koji je prikazao statističke podatke o Vrhbosanskoj nadbiskupiji gdje je zorno iznio enormne gubitke koje je pretrpjela Vrhbosanska nadbiskupija u posljednjem ratu što od srpskih snaga što od Armije BiH, ovisno već o tomu u kojemu su kraju vođeni sukobi.
Poslije tribine sudionici su se uputili do obližnjeg restorana Golub gdje je ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije nazočnicima predstavio strateški projekt Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije tj. pastoralno-socijalni centar izgradnji, odnosno podružnicu Kiseljak u. U znak zahvalnosti za svu potporu Gradu Bjelovaru, dvorana u Caritasovoj podružnici nosit će upravo ime grada Bjelovara. Gradonačelniku Hrebaku uručen je prigodni dar, slika kraljevskog grada Bobovca te izrečena zahvalnost na potpori Grada ovom projektu kao i svim drugim projektima u Caritasu.
Drugog dana susreta upriličen je posjet spomen području Barutana gdje je kardinal izmolio opijelo i zapalio svijeće za stradale hrvatske vojnike. Potom je posjetio i župu Sv. Ane u kojoj djeluje svećenik čiji korijeni potiču iz duvanjskog kraja, kao i časne sestre čiji su korijeni u Posavini.
Grad Bjelovar već dugih 15 godina na različite načine podupire Caritas Vrhbosanske nadbiskupije preko svojih gospodarstvenika, a sve je započelo inicijativom tadašnje gradonačelnice Đurđe Adlešič. Svih ovih godina ta poveznica nije prestajala tako da se ta suradnja nastavila za vrijeme gradonačelnika Antuna Korušeca te nakon izbora aktualnog gradonačelnika Daria Hrebaka.
Naime, upravo je aktualni gradonačelnik prije nekoliko mjeseci boravio u posjetu Caritasu Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu gdje je dogovoreno da se u gradu Bjelovaru upriliči tribina o položaju Hrvata u BiH, budući da i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji živi veliki broj Hrvata iz BiH, pogotovo onih iz livanjskog, duvanjskog i ramskog kraja, koji su tamo došli nakon potapanja Ramskog i Buškog jezera, a u novije vrijeme i iz sjeverozapadnih te drugih krajeva Bosne, piše na mrežnoj stranici Vrhbosanske nadbiskupije.
KT