Preminuo akademik profesor emeritus Ivan Golub


U KB "Sestre milosrdnice" u Zagrebu u 89. godini života i 62. godini svećeništva preminuo je profesor emeritus Ivan Golub, svećenik i teolog, znanstvenik i književnik, povjesničar kulture, vrhunski hrvatski intelektualac.

Ivan Golub rođen je 1930. u Kalinovcu u Podravini kao 15. i najmlađe dijete Luke i Bare Golub. Osnovnu školu polazi u rodnome mjestu, Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu gdje 1950. maturira. Od 1950. do 1952. studira filozofiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, potom teologiju do 1958. gdje postiže licencijat odnosno magisterij iz teologije, s prekidom zbog odsluženja vojnog roka u Beogradu i Zemunu 1952.-54. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1957. u zagrebačkoj katedrali polaganjem ruku nadbiskupa zagrebačkoga Franje Šepera. Od 1957. je privremeni upravitelj župe Posavski Bregi i Dubravčak Lijevi, a od 1958. do 1960. je kapelan u Krapini. Pomaže u župi Sv. Jeronima u Zagrebu 1960-1961.

Od 1961. do 1964. kao pitomac Hrvatskoga papinskog zavoda Sv. Jeronima u Rimu studira na Papinskom sveučilištu Gregorijani gdje 1963. doktorira disertacijom o ekleziologiji Jurja Križanića i na Papinskom biblijskom institutu gdje 1964. postiže akademski stupanj licencijata odnosnomagistra biblijskih znanosti.

Od 1964/65. predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, habilitiravši se radnjom Čovjek slika Božja i drugim radovima kao docent od 1969., kao izvanredni profesor od 1976. i kao redovni profesor od 1979. Pročelnik je Katedre za dogmatsku teologiju od 1969. do umirovljenja 2000.

Od 1971/72. do 1976/77. obnaša dužnost pročelnika Katedre fundamentalne teologije; nakon smrti pročelnika dr. Josipa Turčinovića, deset godina obnaša dužnost pročelnika Katedre za ekumensku teologiju. Promotor je ujedno dogmatske i ekumenske specijalizacije. Predstojnik je Instituta za ekumensku teologiju i dijalog Juraj Križanić od njegova osnutka 1986. Prvi je pročelnik Odjela za kršćanski istok istog Instituta.

Od 1984/85. pozvani je profesor Papinskog orijentalnog instituta u Rimu, gdje predaje kolegije iz područja povijesti istočne teologije i ekumenizma (Juraj Križanić) i vodi kao mentor doktorske disertacije. Od 1969.do 1972. je rektor Nadbiskupskoga bogoslovskog sjemeništa u Zagrebu.

Pokreće gradnju bogoslovskog sjemeništa na Šalati i pregradnju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta na Kaptolu, o čemu su izrađeni građevinski elaborati i osiguran novac. Sa suradnicima radi kao odgojitelj na preustroju tridentskog lika sjemeništa, naličnog samostanu, u lik sjemeništa prema misli II. vatikanskog koncila, smještenoga u mjesnu Crkvu.

Od 1992. do 1997. član je Međunarodne teološkekomisije u Vatikanu. Član je Mariološkog instituta u Zagrebu. Član je Društva hrvatskih književnika,Međunarodnoga društva književnika P.E.N.a, Hrvatskoga književnog društva sv. Jeronima, Hrvatskoga mariološkog instituta, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Društva povjesničara umjetnosti, dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dopisni član Austrijske akademije znanosti, član stranac Talijanske književne akademije Arkadije s arkadijskim imenom Arione Geresteo, akademik Papinske akademije Tiberine u Rimu, te Međunarodne udruge katolika esperantista.

Utemeljitelj je časopisa Spectrum – prinosi i ogledi studenata teologije (1967), Hrvatske kršćanske bibliografije (1968) i Hrvatske sakralne bibliografije– Bibliographia Sacra Croatica (1981), biltena za komunikaciju klera Zagrebačke nadbiskupije Zajedništvo i suutemeljitelj (sa sveučilišnim profesorima Tomislavom Jankom Šagi Bunićem i Josipom Turčinovićem) ekumenskog biltena Poslušni Duhu, a od 1999. i glavni urednik istoimenoga biltena preobraženog u ekumenski časopis. Također je utemeljitelj Konferencije profesora dogmatske, fundamentalne, otačke i ekumenske teologije (1998.) i njen predsjednik u dva mandata. Utemeljitelj je i glavni urednik edicije Monumenta sacra croatica.

Stupa u starosnu mirovinu 2000. godine u 70. godini života, nakon 70 semestara predavanja i djelovanja na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2001. izabran je od Sveučilišnog senata u počasno-nastavno zvanje profesor emeritus.

Pojedinačna predavanja držao je na sveučilištima u Europi (Rim, Genova, Udine, Milano, Beč…) i u Sjedinjenim Američkim Državama (Columbia Universityu New Yorku, University u New Havenu, Harvard University u Cambridge Massachussets, Mary Washingtom College u Fredericksburgu.)

Kako piše ika.hr kao prvi katolički teolog i svećenik nakon revolucije 1917. godine 1981. drži predavanje Ususret 300. obljetnici smrti Jurja Križanića u Sovjetskoj/Ruskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Lenjingradu u SSSR. Sudjeluje na brojnim znanstvenim skupovima u domovini i u inozemstvu.

Ivan Golub je povrh osamdesetak knjiga, objavio niz znanstvenih rasprava, arhivskih izvora, književnih radova i raznih ogleda s područja teologije, književnosti i povijesti kulture u domaćim i inozemnim časopisima, na hrvatskom, latinskom, slovenskom, češkom, poljskom, ruskom, engleskom, esperanto, francuskom, španjolskom, njemačkom, talijanskom, portugalskom…

KT