Duhovni program započeo je paljenjem svijeća kod Stadlerova spomen obilježja blizu njegove rodne kuće i molitvom koju je predvodio mjesni župnik Anđelko Cindori. Naglasivši kako je svaki ljudski život jedno svjetlo, koje počinje krštenjem i traje kroz cijeli život župnik je kazao kako svjetlo Stadlerova života i djela ne prestaje ni danas svijetliti usprkos aktualnom vremenu koje više nudi tamu. „Obilježavajući ovu 180. obljetnicu njegova rođenja i krštenja dopustimo tom svjetlu da iz dana u dan bude sve jače među svima onima koji Stadlera iskreno zazivaju za pomoć. Stadler je postao to svjetlo prije 180 godina i ostao te nakon svog zemaljskog života nije prestao svijetliti. Ovim susretom, molitvom i misom želimo zahvaliti Bogu na tom divnom primjeru i svjedočanstvu. Molimo da to svjetlo bude prepoznato i u Crkvi, da nas uči kako da svjetleći svojim djelima proslavimo Oca nebeskog“, rekao je vlč. Cindori.  

Sličnost sa Sv. Franjom Saleškim

Slijedila je potom, uz pjesmu redovnica Služavki Maloga Isusa, procesija ulicama grada do Katehetskog centra župe Gospe Brze Pomoći gdje je euharistijsko slavlja predvodio postulator kauze za proglašenje blaženim sluge Božjega Josipa Stadlera mons. Pavo Jurišić. Uz župnika Cindoria i slavonskobrodskog dekana Tomislava Ćorluku suslavilo je još šest svećenika. Među brojnim vjernicima sudjelovalo je 70-ak sestara Služavki Maloga Isusa iz triju provincija: Sarajevske, Zagrebačke i Splitske sa svojim poglavaricama, a na čelu s vrhovnom glavaricom Družbe s. Marijom Banić.

mons. Pavo Jurišić

Kako je toga dana Katolička Crkva slavila biskupa i crkvenog naučitelja Sv. Franju Saleškog, mons. Jurišić je povezao primjer toga velikog sveca sa životom sluge Božjega Josipa Stadlera. Naglasivši kako je Stadler štovao Sv. Franju Saleškog, na čiji je spomendan i rođen 1843., posvijestio je da ga je često u svojim spisima navodio kao uzor.

„Iako su živjeli u različito vrijeme i u različitim životnim prilikama, jer je Sv. Franjo Saleški potomak visoke plemićke obitelji, koji je od rođenja bio 'predodređen' napredovati u svakom pogledu, a Stadler rođen u siromašnoj obrtničkoj obitelji te rano ostao siroče i bio stalno upućen na ljubav i dobrotu drugih, ipak ih ujedinjuje ista ljubav prema Bogu i ista briga za spasenje duša. Stadler je kao i Sv. Franjo govorio da svatko treba cjelovito živjeti vjeru tamo gdje se nalazi – jer opasno je imati srce na jednom mjestu, a svoju zadaću na drugom“, naglasio je mons. Jurišić.

Sve za siromahe

Nadalje je istaknuo kako je prvi vrhbosanski nadbiskup bio vjeran svom pastirskom pozivu, nastojeći riječju i djelom raditi na njivi Gospodnjoj u brizi za siromašne duša. „Evanđelje je bilo Stadlerova snaga, ponuđena za spasenje svakomu. Ono je bilo žarište koje je svojim vrhunaravnim zakonima preobražavalo sav njegov rad. U tom žarištu nadasve sjaji Božanska osoba Gospodina našega Isusa Krista, Sina Boga živoga. Upoznati povjereno mu stado s neistraživim blagom Srca Isusova i raspiriti u vjernicima žarku djelotvornu i požrtvovnu ljubav prema Sinu Božjemu, to je doista središte, u kojem se koncentrira sva Stadlerova djelatnost, posebno ona pisana kojom je želio ljubav Presvetog Srca Isusova donijeti pred svako srce braće i sestara za koje se osjećao odgovornim“, rekao je postulator Jurišić.

Dodao je kako je Stadler također bio apostol ljubavi prema bližnjemu te to  potkrijepio primjerom da je prvi vrhbosanski nadbiskup sve što je dobivao dijelio potrebitima siromašnima i to svih vjeroispovijesti.

Spot za pjesmu Snaži nas Kristovom ljubavlju 

Svoju je homiliju zaključio riječima da Družba sestara Služavki Maloga Isusa i danas živi plod Stadlerove ljubavi prema siromašnima te porukom kako bi Stadlerov primjer trebao i današnjem naraštaju biti trajni izvor nadahnuća za živu vjeru.

Na kraju mise nazočni su izmolili molitvu za proglašenje blaženim sluge Božjega Josipa Stadlera. Slavlje je pjevanjem animirao veliki župni zbor predvođen s. Cecilijom Kolarić, uršulinkom.

Dramski prikaz Oca sirotinje

Svečani program nastavljen je u Glazbenoj školi, a vodila ga je s. M. Ljilja Marinčić. Nakon glazbene numere uslijedila je predstava simboličnoga naziva Stadler. Pod vodstvom redatelja i dramaturga Ante Bilića, a u produkciji sestara SMI Sarajevske provincije, izveli su je članovi Hrvatskog kazališta iz Travnika. Iako svi amateri osim glavnog glumca koji je glumio nadbiskupa Stadlera, mladi su vrlo vješto ovom moderno-koreografskom poetskom dramom, govorom, glazbom, scenografijom i kostimografijom, uprisutnili Stadlera iz njegovih dječačkih dana, a zatim i godina obnašanja službe pastira Crkve vrhbosanske. Prikazali su koliku je veliku snagu imala njegova vjera i pouzdanje u Gospodina, kako se nosio sa životnim križevima i izazovima, kako je živio, radio, gradio i surađivao.

Detalj iz predstave Stadler

Nazočnih 200-tinjak posjetitelja dugim je pljeskom nagradilo glumce, očitujući kako su mogli doživjeti da je taj veliki čovjek – za kojega se u drami istaknulo da je bio otac sirotinje i duhovni obnovitelj Bosne – uistinu živio svetim životom.

Stadlerov rođendan – rođendan Družbe SMI

Zahvalu njima kao i svima koji su sudjelovali u organizaciji tog velikog događaja uputila je na kraju vrhovna glavarica te Družbe s. Marija Banić.

„Za nas Služavke Maloga Isusa ovo je poseban dan. S rođenjem nadbiskupa Stadlera i nas je Bog imao u promislu, znao je da će taj ponizni njegov sluga biti poslušan nadahnuću Duha Svetoga i odgovoriti Božjoj želji da ustanovi Družbu koja će se brinuti za sve one koji su mu posebno na srcu – malene i ostavljene. Tako je u neku ruku njegov rođendan i naš“, rekla je uz ostalo s. Banić.

Služavke Maloga Isusa, koje djeluju u Slavonskom Brodu za taj su se jubilej pripremale u protekloj 2022. godini molitvenim hodom po župama Slavonskobrodskog dekanata. Zajedno s vjernicima svakog su 24-og u mjesecu u drugoj župi toga dekanata molile za proglašenje blaženim svoga utemeljitelja. U svakoj župi vjernicima je život i djelo sluge Božjega Stadlera prikazala s. M. Kristina Adžamić.

Na putu ka oltaru

Valja podsjetiti kako je Josip Stadler rođen u Slavonskom Brodu 24. siječnja 1843., u skromnoj obrtničkoj obitelji Đure i Marije rođ. Balošić. U desetoj godini ostao je bez oba roditelja te je skrb o njemu preuzela ugledna slavonskobrodska obitelj Oršić. Školovao se u rodnom gradu, potom u Požegi, Zagrebu te na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu gdje je postigao doktorat iz filozofije i teologije. Bio je sveučilišni profesor u Zagrebu. Papa Leon XIII., obnovivši redovitu crkvenu hijerarhiju u BiH, imenovao ga je 1881. prvim vrhbosanskim nadbiskupom sa sjedištem u Sarajevu. Stadler je bio poznat po svojem gorljivom apostolskom djelovanju, osobito među siromasima i siročadi. Zbog kreposnog života, prozvali su ga ocem sirotinje. U Sarajevu je izgradio katedralu, bogoslovno sjemenište s crkvom Sv. Ćirila i Metoda, kaptol i nadbiskupski dvor, a u Travniku je podigao malo sjemenište i gimnaziju. Za siromašnu i napuštenu djecu izgradio je ubožnice Betlehem i Egipat, a samostane za redovnice Družbe sestara Služavki Maloga Isusa koje je utemeljio. Preminuo je u Sarajevu 8. prosinca 1918. U tijeku je crkveni postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim.          

B. Lukačević/ KT