sub, 08. kolovoza 2020. 08:29
Prema podacima koje su objavili Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Državni zavod za statistiku, u Hrvatskoj je 2018. rođeno 37 277 djece. Najviše su rađale žene u dobi između 30 i 34 godine, nakon kojih slijede one između 25 i 29 godina.
Najveći broj bio je onih koje su rodile prvi puta, oko 40 posto majki u 2018. bile su prvorotkinje.
Unazad nekoliko godina najviše je žena rodilo u dobi 30 i 34 godine, a njihov postotak se u 2018., kao i u godinama ranije, kreće oko 34 posto. Nakon njih slijede žene od 25 do 29 godina, piše na portalu tribun.hr.
Podaci iz 2017. upućuju na to da žene u Hrvatskoj prvo dijete rađaju s prosječno 28 godina, dok je prosjek u Europskoj uniji nešto viši, odnosno stariji, s 29 godina.
U Europskoj uniji je 2017. rođeno nešto više od 5 milijuna djece, prosječna dob u kojoj žene rađaju prvo dijete je 29 godina, s tim da najmlađe rađaju u Bugarskoj, s prosječnih 26 godina, a najstarije u Italiji s prosječnih 31 godinu starosti.
Iako znanstvenici računaju da ukupna godišnja stopa fertiliteta od 2,1 djeteta po ženi osigurava zamjenu generacija, u Europi je ona već odavno ispod te brojke, te je 2017. iznosila 1,59. Pritom je najviša stopa u Francuskoj, čak 1,9, a najniža je na Malti, samo 1,26.
U razdoblju od 2001. do 2017. fertilitet u Hrvatskoj varira od 1,4 do 1,6 djece po ženi. U 2017. iznosio je 1,42, što je niže i od europskog prosjeka za tu godinu.
Ukupan broj pobačaja i prekida trudnoće u 2018. u Hrvatskoj iznosio je nešto više od 7.000. To je za oko 1.000 pobačaja više nego u 2017. čime je prekinut niz od šest uzastopnih godina u kojima se smanjivao broj pobačaja.
Najveći broj medicinski neopravdanih pobačaja bio je kod žena s prebivalištem u Zagrebu, Primorsko-goranskoj te Istarskoj županiji.
Ž.I., KT