Organizator simpozija je Katolički bogoslovni fakultet sveučilišta u Zagrebu, a suorganizatori su Hrvatska kapucinska provincija Sv. Leopolda Bogdana Mandića i Kršćanska sadašnjost.

Na početku znanstvenog simpozija, nakon molitve, okupljenima je pismo pozdrava nadbiskupa mons. Dražena Kutleše, koji zbog obveze sudjelovanja na zasjedanju Biskupske sinode u Rimu nije u mogućnosti sudjelovati na simpoziju, pročitao kapucinski bogoslov Dario Tolić.

"S istinskom radošću i osjećajima blizine, zahvaljujem vam na ovoj inicijativi koja čuva spomen na život i djelo jednoga od naših najvećih teologa 20. stoljeća", stoji, među ostalim, u pozdravnom govoru nadbiskupa Kutleše. On je potom istaknuo kako je teško u jednom pozdravnom govoru izreći sve odlike i vrline, rad i djelovanje Tomislava Janka Šagi-Bunića, svećenika i poniznog redovnika (franjevca kapucina), "koji je ostvarivao svoje ovozemaljsko poslanje na različite načine i kroz mnoge talente koje mu je Gospodin povjerio, a on ih vrijedno i odgovorno oplodio u znanstvenome radu profesora-teologa i samozatajnom služenju Bogu i braći ljudima".

"Izrastao na njivi vjere hrvatskoga naroda, živio je i djelovao u vremenima kada je kukolj ovoga svijeta, puštajući svoje korijenje i zarastajući tom njivom, bio prijetnja da je učini neplodnom. No, zahvaljujući odanosti Božjemu duhu, čvrstom uporištu vjere i vrijednim rukama koje su neumorno plijevile, mi i danas na toj istoj njivi ubiremo bogate plodove duhovne baštine. Jednostavno, svojim vrijednim radom, promišljanjima, znanstvenim doprinosima i svjedočenjem, usmjeravao je intelektualni i pastoralni život Crkve u prijelomnim vremenima koncilske obnove u socijalističkom društvu kojim je dominirao komunistički ateizam i agresivna ateizacija", napisao je mons. Kuleša ističući kako su rad i život Šagi-Bunića u tim okolnostima svjedočanstvo da čovjek u svim vremenima i uvjetima, otkrivajući svoje krsno poslanje, može postati i biti locus theologicus, prostor Božje prisutnosti i djelovanja u Crkvi i svijetu.

Na kraju je izrazio podršku svima koji sudjeluju u radu ovog Međunarodnog znanstveno-teološkog simpozija te zaželio uspjeh u intelektualnom i duhovnom napretku, prenosi IKA.

Nakon pozdravnog govora nadbiskupa Kutleše, okupljene je pozdravio i dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Josip Šimunović. On je naglasio je kako je prof. dr. sc. Tomislav Janko Šagi-Bunić “osoba koja je ostavila vidljivi trag na hrvatskome tlu 20. stoljeća. "Njegova veličina i širina kao svećenika, redovnika, teologa i znanstvenika, vjerujem da će doći do izražaja i u promišljanjima predavačica i predavača na ovom međunarodnom znanstvenom simpoziju. Kao veliki poznavatelj starokršćanske književnosti i literature, a onda i Drugog vatikanskog koncila, znalački je tumačio upravo Drugi vatikanski koncil, citiram: koji ne predstavlja nikakvu pogubnu novotariju kojom se ruši sveta baština vjere, nego da je to upravo ona baština za koju su se borili i umirali, koju su rasvjetljavali i učvršćivali oci Crkve", naglasio je, među ostalim, dekan KBF-a.

Okupljenima se obratio i direktor Kršćanske sadašnjosti dr. Stjepan Brebrić ističući hrabrost čitanja vremena kod Šagija-Bunića, koji " nije oklijevao čitati znakove vremena teologijom koja je bila kritika društvene, crkvene, kršćanske prakse, ali koja se nije plašila profetizma".

Biskup pulski i porečki u miru mons. Ivan Milovan progovorio je o uspomenama na patra Šagija-Bunića iz svojih studentskih i mladomisničkih dana. Naznačio je kako mu je bila čast slušati ga kao profesora i upoznati ga. "Uz njega je često bilo kao da snivamo. Kako se govorilo nakon njegove smrti, bio je teolog ne samo radom nego i životom. Odgajao je i ohrabrivao mlade studente teologije, s njima je diskutirao, dao im je do znanja da je na njihovoj strani. Studenti su ga voljeli jer je u svojim predavanjima spajao neposrednu ljudskost s dubokoumnim dosezima. Išli su ga zato slušati i kao nedjeljnog propovjednika u zagrebačkoj katedrali", rekao je, među ostalim, mons. Milovan.

Prof. dr. sc. Anto Barišić osvrnuo se na riječi donedavnog zagrebačkog nadbiskupa, kard. Josipa Bozanića koji je na obljetnicu smrti fra Tomislava rekao u svome pozdravnom govoru kako je “baština koja je ostala iza Šagija-Bunića baština koja obvezuje", te kako je njegovo jedno od nekoliko važnih imena iz područja hrvatske teologije, povijesti i kulture.

Vrijedi spomenuti kako će simpozij trajati do subote 21. listopada od 9 do 16:30h.

J.M., KT