Split: 24. međunarodni teološki simpozij KBF-a o temi "Teologija i ekologija"


U organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu 17. i 18. listopada upriličen je 24. međunarodni teološki simpozij u velikoj dvorani Fakulteta o temi "Teologija i ekologija". Na simpoziju su sudjelovali priznati međunarodni i domaći stručnjaci.

U prigodi otvaranja simpozija, u ime organizatora, uvodnu riječ uputio je prof. dr. Mladen Parlov, prodekan za znanost KBF-a u Splitu. Sudionike skupa je potom pozdravio Veliki kancelar KBF-a u Splitu mons. dr. Marin Barišić koji je istaknuo da je ekologija teologija u slici jer objava je u Riječi i u slici, ovom stvorenom.

Simpozij je otvorio dekan KBF-a prof. dr. Alojzije Čondić naglasivši, između ostaloga, da su Crkva i njezina teologija oduvijek „promišljali odnos Boga, čovjeka i svijeta, ali u nekim drugim vremenima kroz stoljeća, pa i tisućljeća, život na ovomu svijetu u stvorenoj prirodi sve do nedavno nije bilo pitanje 'biti ili ne biti'. Na žalost, danas to jest. I upravo radi toga je sadašnji način ophođenja sa stvorenim svijetom takav da čovječanstvo stoji pred golemim izazovima i odlukama za koje više nema previše vremena da bi ih se odgađalo.“

Nakon riječi pozdrava uslijedilo je predstavljanje zbornika radova 23. međunarodnoga znanstvenog simpozija Vjera i sport u susretu o kojemu su govorili prof. dr. Ante Mateljan i dr. sc. Mihael Prović. Potom je predavanje održao dr. Paul Haffner (Papinsko sveučilište Gregoriana, Rim, Italija) o temi „Doprinos istočnoga kršćanstva razvoju teologije okoliša“.

Drugi dan simpozija, u četvrtak 18. listopada započeo je predavanjem dr. Luke Tomaševića (Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu) o temi Putovima katoličke ekologije. Potom je. dr. Giovanni Ancona (Teološki fakultet Papinskog sveučilišta Urbaniana; Teološki fakultet Lateranskog sveučilišta, Rim, Italija) izlagao o temi Pitanje okoliša u perspektivi teološke antropologije. Dr. Dirk Ansorge (Filozofsko-teološka visoka škola Sankt Georgen, Frankfurt, Njemačka) govorio je o temi Božje milosrđe u svim stvorenjima: temeljne misli enciklike 'Laudato si’. Prijepodnevni dio programa završio je predavanjem. dr. Mile Dželalija (Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Splitu) i. dr. Ivan Tadić (Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu) o temi Fizika, tehnika i stvoreno.

Poslijepodnevni rad započeo je izlaganjem dr. Ivana Katavića (Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split) More – nepresušni izvor života i blagostanja, a potom je Jelena Hrgović Tomaš, lic. theol. (Split) dala Pregled ekoloških problema i perspektiva na području Grada Splita i šire.

Nakon kratke stanke dr. Anđelko Domazet (Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu) izlagao je o temi Ekologija u novoj religioznosti. Neka zapažanja Željka Mardešića. Onda dr. Miljenka Grgić (Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu) održala je predavanje s naslovom Životinje – Božje blago, a ne hrana ljudi. Biblijski predgovor kršćanskoj zoologiji, a dr. Ivan Macut (Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu) govorio je o temi Svjetske konferencije Ekumenskog vijeća Crkava i odnos prema stvorenome (1948.-2013.).

Dr. Parlov (Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu) održao je predavanje Nacrt eko-duhovnosti prema enciklici 'Laudato si’ pape Franje, a dr. Marijo Volarević (Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu) govorio je o temi Odgoj za ekologiju moralno-katehetski vidovi: s posebnim naglaskom na ekologiju ljudske naravi.

Na kraju programa riječ zahvale svima koji su pomogli u realizaciji simpozija uputio je dr. Čondić, dekan KBF-a Sveučilišta u Splitu.

„Predavači su svojim kompetentnim pristupom u svojim izlaganjima predočili svu zamršenost teme ekologije, odnosa teologije i ekologije, ponudili su nam neke nove spoznaje i proširili horizonte te su sve nas kao ljude i kršćane stavili pred nove duboke izazove. U skladu s tim očekivati je da će se misao pape Franje o ekološkoj konverziji početi, makar postupno, u našim okružjima, primjenjivati. U tomu kontekstu, moje želje, koje sam izrazio u svomu uvodnom nastupu, vidim da su jednim dijelom ostvarene, stoga nam, čini mi se, u ovom trenutku ne ostaje ništa drugo, nego da ove poruke uzmemo odgovorno i ozbiljno i da ih odvažno pokušamo pretočiti u našu praksu kao društvena i crkvena zajednica. Znam da to nije lako, jer to zahtijeva obraćenje, a obraćenje zahtijeva ljubav i poštovanje prema svemu Božjem stvorenju te veliki osobno i zajedničko odricanje, ulog i napor“, kazao je dekan Čondić proglasivši simpozij zatvorenim.

Silvana Burilović Crnov/ KT