Otvorena Međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Laudato si' – prema klimatskoj i društvenoj pravdi“
pet, 04. lipnja 2021. 13:54
Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u petak 4. lipnja otvorena je Međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Laudato si' – prema klimatskoj i društvenoj pravdi“ koja će trajati do 5. lipnja.
Konferencija je otvorena uvodnim pozdravima prorektora za organizaciju i poslovanje HKS-a prof. dr. sc. Gordana Črpića, državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Marija Šiljega, pročelnika Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije prof. dr. sc. Stjepana Balobana, nacionalne predsjednice Franjevačke mladeži (Frama) Ane Matić, predsjednika Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Bože Vulete, nacionalne ministre Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) Anđe Slunjski i predsjednika Organizacijskog odbora doc. dr. sc. Zorana Turze, javlja IKA.
Dr. Črpić prenio je pozdrav Velikog kancelara HKS-a zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića te je u ime rektora HKS-a dr. sc. Željka Tanjića uputio uvodni pozdrav. Rekao je da se konferencijom obilježava šesta godišnjica izlaska enciklike pape Franje Laudato si – O brizi za zajednički dom, Laudato si tjedan“ i završetak Laudato si posebne obljetničke godine“. Zahvalio je pokroviteljima Gradu Zagrebu i Zakladi Rhema, kao i svim uključenim volonterima i studentima te članovima franjevačke zajednice.
„Nitko se od nas ne može disperzirati odgovornosti za stanje u svijetu u kojemu živimo, i svi smo mi odgovorni za svoju braću, ali i za prirodu u kojoj živimo. Svi smo nekako odgovorni da svijet koji smo od naših predšasnika primili, u najgorem slučaju, barem onima koji dolaze iza nas predamo u ovako lošem stanju, a bilo bi lijepo i odgovorno da ga predamo i u boljem stanju nego što smo ga primili – da budemo odgovorni, da odgovorimo na poziv s početka Svetoga pisma da ovaj svijet u koji smo pozvani uređujemo i da ga čuvamo“, istaknuo je prorektor Črpić.
Naglasio je da smo odgovorni za svijet u kojemu živimo te da „u ovome društvu rizika u kojem u živimo, mi te rizike moramo znati spoznati, moramo znati suočiti se s njima i znati tražiti načine kako na te rizike odgovarati. „Iz rizičnog društva naprosto ne možemo izaći. Jedino što možemo napraviti je rizike plastifikacije, globalnog zagrijavanja, pogrešne antropologije i svih utjecaja koji iz tog proizlaze jednostavno prepoznati, posviješćivati i tražiti načine da se oni rješavaju“, kazao je.
Pritom je istaknuo da to treba ostvariti daleko više ekologijom duše, umjesto tehnicističkim pokušajima. Jer, kako je zaključio, pokušaji da tehnikom riješimo ono što smo tehnikom zakomplicirali, do sada nisu dali ploda.
Državni tajnik dr. Mario Šiljeg rekao je da smo društvo u kojem živimo i djelujemo razvijali godinama „s idejom napretka i rasta standarda po svaku cijenu. Ta cijena sada dolazi na naplatu, kao realnost na koju nas upozoravaju znanstvenici već godinama.“ Istaknuo je i da je međunarodna zajednica stoga postigla konsenzus i usvojila Pariški sporazum o klimi, Agendu za održivi razvoj 2030 i Globalni okvir za financiranje održivog razvoja iz Adis Abebe. U skladu s tim, rekao je, Vlada RH kroz akcijske planove provodi klimatske promjene zapisane u Nacionalnoj strategiji niskougljičnog razvoja, Nacionalnom energetskom i klimatskom planu i Nacionalnoj strategiji prilagodbe klimatskim promjenama.
„Odgovor na klimatske i okolišne izazove osobno prepoznajem u djelovanju pape Franje kroz tri ključne odrednice: briga o svemu stvorenom, briga o siromasima te milosrđe“, rekao je dr. Šiljeg, citiravši Papin govor u Europskom parlamentu: „Osobno ste odgovorni za sudbine onih koji su vas izabrali. Vaša je zadaća učiniti sve što možete da ova naša zajednička kuća bude bolji dom za sve ljude!“
„Milosrđe je za papu Franju okosnica ekonomske politike, a nikako to ne bi trebala biti glad za profitom“, dodao je, rekavši da Sveti Otac poziva na dijalog na svim razinama što je „univerzalno društveno pitanje“. „Skvrčenost u individualizmu, kako Papa kaže, čini nas ravnodušnima prema patnji drugih, ali uz duh pravednosti i solidarnosti možemo pobijediti individualizam i promicati opće dobro“, poručio je Šiljeg.
Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve dr. Stjepan Baloban rekao je da je „socijalna enciklika Laudato si‘ – o brizi za zajednički dom u proteklih šest godina od njezina objavljivanja (24. svibnja 2015.) postala svojevrsni znak vremena za život i djelovanje Katoličke Crkve, kako ad intra, tako osobito ad extra“.
„Riječ je o sedmogodišnjem projektu koji ima za cilj pokrenuti različite konkretne akcije u crkvenom ali i u društvenom životu i učiniti ih vidljivima na zajedničkoj platformi. Sve je vezano uz simbolički biblijski broj sedam: sedam godina trajanja, sedam ključnih područja i sedam ciljeva“, kazao je dr. Baloban, nabrojivši sedam glavnih područja u brizi za zajednički dom: obitelj; župe i biskupije; škole i sveučilišta; bolnice i centri za skrb; gospodarstvo (radnici, poduzeća…); skupine, pokreti i organizacije te redovničke zajednice.
„Ova međunarodna konferencija je izvrsna prigoda da se pod interdisciplinarnim vidom produbi tematika cjelovite ekološke vizije socijalne enciklike pape Franje Laudato si“, zaključio je dr. Baloban.
Nacionalna predsjednica Frame Ana Matić je, povezavši Sv. Franju i ekologiju, rekla da je poveznica franjevačke karizme i enciklike Laudato si’ očita, tim više što je naslov enciklike uzet iz Pjesme brata Sunca Sv. Franje. Istaknuvši da članovi Frame nastoje poput Sv. Franje ljubiti Crkvu i papu, ustvrdila je da „važnost ovog projekta nije samo u njegovom sadržaju, premda je sadržaj vrlo važan, već i u tomu što je nadahnut enciklikom koju nam je uputio papa Franjo, naš pastir“.
Fra Bože Vuleta poželio je da konferencija bude Bogu na slavu i oplemeni sve sudionike te da kao što je papa Franjo istaknuo u svojoj enciklici znaju da se stvari mogu mijenjati. „Želim da ova naša konferencija u prvom redu nama, a onda i drugima bude poticaj na zauzetiju ekološku pravednost“, zaključio je.
Konferencija se odvija preko aplikacije ZOOM. Pristupni podatci nalaze se u programu konferencije.
Organizator konferencije je Hrvatsko katoličko sveučilište, dok su suorganizatori Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Franjevački institut za kulturu mira, Franjevački svjetovni red i Franjevačka mladež.
J.Vr.,KT