U emisiji koju je uredila i vodila Tanja Popec sudjelovali su dekan KBF-a prof. dr. sc. fra Mario Cifrak, pročelnica Katedre religijske pedagogije i katehetike prof. dr. sc. Ružica Razum i predsjednica Studentskog zbora KBF-a Sanja Bobaš-Pupić.

Opisujući KBF danas, dekan Cifrak se prisjetio proslave 300 obljetnice postojanja fakulteta, koju su zajedno proslavili KBF i Sveučilište u Zagrebu, te prikaza o proslavi u Bogoslovnoj smotri iz 1969. u kojem je donesen govor ondašnjeg studenta Josipa Mrzljaka, današnjeg varaždinskog biskupa, koji je govorio o studentskim željama i izazovima.

„Ono što je on tada rekao vrijedi i danas… Mi smo se nastojali držati smjernica Drugog vatikanskog koncila koji je naglasio da Crkva puno očekuje od teoloških fakulteta. I danas je to izazov. Nastojali smo se držati onoga što su zahtijevale različite konstitucije o visokim crkvenim učilištima, a posljednja takva je Veritatis gaudium pape Franje. U posljednjih 10 godina na tome planu se dogodilo puno toga što crkvena učilišta drži na liniji onoga što je započelo s bolonjskim procesom i reformama koje su zahvatile Europi i kojima je pristupila Crkva, u kojoj se nalazimo i mi kao dio Katoličke Crkve i kao dio zagrebačkog Sveučilišta“, naveo je dekan Cifrek.

Prema njegovim riječima, cilj je imati jedan suvremen moderan fakultet sa suvremenim izazovnim programima filozofsko-teološkog studija, ali i teološko-religijskih znanosti. „Kod nas je i crkvena glazba i mi pokrivamo i umjetnički dio, pa bih rekao da smo uvijek atraktivni i izazovni. Govor o Bogu je taj koji je za sve vjekove potreban i aktualan“, dodao je dekan.

U novijoj povijesti KBF-a za studij teologije otvorena su vrata i vjernicima laicima. Fra Mario je naglasio da su, uz programe na području teološko-religijskih znanosti, koji pokrivaju buduće vjeroučitelje, u izradi i novi diplomski programi koji će pokušati zadovoljiti onaj dio crkvenih potreba i djelatnosti koje mogu obavljati laici.

„Mislim da ćemo i tu otvoriti veliku mogućnost već od ove jeseni, jer su nam ti programi sada u akreditaciji i nadam se da će biti pozitivni“, rekao je dekan te upozorio na problem nedostatka studenata s kojim se nose sva sveučilišta zbog iseljavanja obitelji iz Hrvatske.

Uz rad u školi bivši studenti KBF-a mogu, kako je rekla prof. dr. Razum, svoje mjesto pronaći u različitim područjima crkvenog i društvenog života. Mnogi su se uspjeli profilirati u nekim medijskim kućama, nakladništvu i raznim područjima uslužnih djelatnosti. Naglasila je da u Zagrebačkoj nadbiskupiji i metropoliji još uvijek postoji potreba za novim diplomiranim teolozima i katehetama te religijskim pedagozima.
 

Pročelnica Katedre religijske pedagogije i katehetike istaknula je da marginaliziranje teologije i humanističkih znanosti počinje već od osnovne škole gdje na važnosti dobivaju oni predmeti koji osposobljavaju učenike za tržište rada, a ostali predmeti poput filozofije, vjeronauka, likovne kulture itd. stavljaju se na rubove zanimanja. U osvrtu na uvođenje dvopredmetnog studija prof. dr. Razum je rekla da to pitanje nije samo pitanje boljeg zapošljavanja bivših studenata KBF-a, već je to i pitanje kompetentnosti. „Kada su u pitanju nastavnički programi oni svi do jednoga u Hrvatskoj dvopredmetni, osim teologije i psihologije, a iskustvo i sva istraživanja pokazuju da je nastavnik bolji ukoliko u školi predaje dva ili više predmeta…

Mislimo da bi dvopredmetni studij pripomogao boljoj kvaliteti našim studentima, da bi bilo obogaćenje za KBF, ali isto tako bilo bi to obogaćenje i za našega partnera s kojim bismo mogli ostvarivati dvopredmetnu kombinaciju“, istaknula je prof. dr. Razum.

KBF je od ove godine otvorio i program cjeloživotnog obrazovanja – teološku kulturu. Prof. dr. Razum je pojasnila da je takav korak odgovor na veliku zainteresiranost za takav program od onih koji su tijekom života propustili prigodu za upis studija, ali žele produbiti svoje znanje. A na to kako društvo gleda na studente KBF-a osvrnula se predsjednica Studentskog zbora KBF-a Bobaš-Pupić.

Istaknula je da jedan takav studij nudi brojne intelektualne mogućnosti. Pohvalila je međusobnu otvorenost i suradnju studenata i profesora, a pojašnjavajući zašto je odabrala studij teologije naglasila: „To je životni poziv i mi ne možemo teologiju odvojiti od svoga života.“ Nadalje je pojasnila da studij teologije ne daje vjeru, i da su potrebni čvrsti temelji i osobni rad jer će se bez toga osoba lako izgubiti. Predsjednica Studentskog zbora KBF-a također se osvrnula na razna događanja koja organiziraju kako bi studenti osjetili čar studiranja, poput brucošijade, adventskog vijenca, izleta, a priprema se i projekt teologijade kojim će se povezati studiji teologije u Hrvatskoj, ali i oni u Sarajevu i Ljubljani.

KT / IKA