U koncelebraciji s biskupom Šaškom bili su subotički biskup mons. Ivan Penzeš koji je i predvoditelj hodočašća, te više svećenika među kojima i katedralni župnik iz Subotice mons. Stjepan Beretić te predsjednik Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca župnik župe Sv. Rok u Subotici mons. Andrija Anišić.

Uvodeći u misno slavlje biskup Šaško naglasio je kako je posebna proslava jubilejske Dužijance u Zagrebu. „Ušli smo u ovo slavlje prepuno svečarskoga ruha, zvuka i slika, a sada ćemo blagosloviti pripremljeno žito; ne bilo koje, nego staru vrstu žita koje se brižno čuva i uzgaja za Dužijancu.

Povezujući slavlje i misno Evanđelje, mons. Šaško je na početku homilije rekao „prigoda slavlja Dužijance predivno se susrela i povezala nas s Božjom riječju, ponajprije s Evanđeljem, dijelom onoga poglavlja Evanđelja po Ivanu koje započinje izvješćem o umnažanju kruha. To Isusovo znamenje pokazuje neobičan smjer razvoja. Naime, od materijalnoga blagovanja umnoženoga kruha, što su ljudi toliko dobro prihvatili da su Isusa željeli zakraljiti, do kruha vječnoga života o kojemu se sluša s nevjericom; od kruha od žita do kruha nebeskoga“.

Osvrćući se pak na Dužijancu biskup Šaško je rekao kako ta „riznica spomena stoljetne baštine, puno govori našoj sadašnjosti. Ove Hrvate koji žive izvan Hrvatske možemo, doduše, vidjeti tek kao jednu skupinu koja dolazi u Zagreb predstaviti se i svratiti pozornost na ljepotu koju čuvaju i na poteškoće koje žive. S jedne je strane nedvojbeno da zavrjeđuju veću brigu i odgovornost hrvatskih institucija u svim područjima, a s druge, oni su došli proslaviti Dužijancu s nama, jer imaju što reći našoj sadašnjosti; jer nam pomažu vidjeti više od izvanjskoga dojma“.

„Dužijanca polazi od dara, iz kojega se rađa i živi kultura zajedništva. Ona uči da su povezane vjera i kultura; kako otajstvo Krista seže u sve pore našeg življenja i vodi u dubinu, da se ne zadržimo na površnosti dojma“, poručio je između ostalog pomoćni biskup zagrebački.

Tijekom mise izrečena je zahvala za žetvu i sve radnike na njivama. Molitva je upućena i za salaše, sela i gradove, napose mlade obitelji koje žele raditi na njivama, voćnjacima i njivama da svoj posao obavljaju ponosno, savjesno i radosno. Također molilo se za odgovorne u društvu da promiču dostojanstvo rada i pravednu plaću.

U prinosnim darovima na oltar je donesen i kruh, te kruna posebno izrađena za ovu prigodu od žita.

Nakon popričesne molitve riječ zahvale predvoditelju slavlja uputio je biskup Penzeš. Podsjetio je, kako se Dužijanca slavi u Crkvi kao zahvala Bogu već više od jednog stoljeća. „Prije 50 godina poprimila je foklorno-kulturni karakter, a već 25 godina objedinjuje vjersko-crkveni i svjetovno-društveni značaj izražavajući na taj način jedinstveni izričaj inkulturacije vjere među Bunjevačkim Hrvatima. Puno je truda i umijeća uloženo da Dužijanca stasa u ovako velebnu proslavu“, rekao je mons. Penzeš, te zahvalio svima koji su u više od stotinu godina, a osobito u posljednjih četvrt stoljeća na bilo koji način bili uključeni u njezinu proslavu. Posebnu pak je zahvalu izrekao za sve koji su organizirali i pomogli da se ova proslava održi u Zagrebu.

Prije blagoslova, bandašica Marija Piuković i bandaš Marko Križanović svečano su biskupu Šašku predali krunu, dar Dužijance koja će se čuvati u riznici zagrebačke prvostolnice.

Po završetku euharistijskog slavlja, kako javlja IKA, mimohod u kojem je bilo tristotinjak članova raznih folklornih i kulturnih društava Hrvata iz Vojvodine uputio se iz katedrale do Trga bana Josipa Jelačića gdje je održan prigodni program i predaja kruha, a kako je i običaj Dužijanca je završena kolom.

KT