Početak ovog zavjetnog hodočašća, koje već pet godina uzastopce organizira bratovština Marijanski zavjet za Domovinu, bio je 8. lipnja u Osijeku te je nakon 75 dana ili 11 tjedana, došlo do svoga cilja – Dubrovnika.

Tijekom cijelog zavjetnog hodočašća, koje je usmjereno na molitvu za boljitak domovine, hodočasnici su svaki dan slavili misu i na njihovu putu pratio ih je veliki broj svećenika koji su s njima hodali od jednog do više dana, te im bili duhovna pomoć i pratnja. Iz godine u godinu i broj se hodočasnika povećava te se tijekom različitih ruta iz dana u dan mijenja, a na zadnjoj 102,8 km dugoj ruti, od 17. do 21. kolovoza od Metkovića preko Neuma, Slanoga, Orašca i Rožata, sudjelovalo je više od 80 hodočasnika koji su se na kraju okupili u dubrovačkoj katedrali.

Uz zahvalno slavlje dovršetka 5. Marijanskog zavjeta za domovinu, ujedno se obilježavao i Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

Tijekom misnog slavlja, u svojoj propovijedi biskup Uzinić osvrnuo se najprije na cilj ovog zavjetnog hodočašća koje se ne zaustavlja samo na molitvi za boljitak domovine, već se kroz molitvu prepoznaje smjer kojim treba ići kako bi se stvari promijenile, u smislu da svatko, kada prepozna taj smjer, onda i preuzme onu odgovornost koja mu pripada kako bi se te stvari doista promijenile. „Zato molitva za domovinu treba u nama – kao i u onima za koje molimo, a trebamo moliti za one koji u našem društvu vrše različite političke funkcije –  probuditi želju da svatko od nas na svojoj razini, u onom što on čini, u onom što je dio njegove odgovornosti, dade od sebe najbolje što može. Važno je što ste uzeli Mariju koja će vas zagovarati i koja je uzor, put ljubavi i služenja, najbolji put, i sami se možemo uključiti i pokazati i drugima kako da se uključe na taj put, gledajući na druge i služeći im u ljubavi“, kazao je biskup hodočasnicima, javlja IKA.

Osvrćući se na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima koji je ustanovljen u spomen na 23. kolovoza 1939. kada je sklopljen sporazum o nenapadanju i podjeli interesnih sfera između Njemačke i SSSR-a, poznat i kao Pakt Ribbentrop-Molotov, kazao je kako je taj pakt uzet kao dan sjećanja na totalitarne režime jer pokazuje da su svi totalitarni i autoritarni režimi isti, da je komunizam jednak nacizmu i nacizam komunizmu, da među njima nema razlike. Također, podsjetio je i kako je na početku hrvatske neovisnosti postojao projekt nacionalnog pomirenja koji je kao dobre plodove donio oslobađanje od agresora i slobodu, no nakon toga je taj projekt pao u zaborav. „Ponovo su se pojavila prisjećanja, ali i težnje i za jednim i za drugim sustavom koji su nas zavađali (...) Neka projekt nacionalnog pomirenja bude na neki način uključen u sve naše molitve za domovinu i neka pomogne u promijeni mentaliteta kako ne bismo mjerili tko je kada došao, nego da bismo bez obzira kada se tko uključio činili ono što možemo kako bi u služenju u ljubavi ovo društvo, narod, domovina mogli što više sličiti Gospodnjem vinogradu, kraljevstvu Božjem, u kojemu su oni koji vladaju oni koji služe i u kojemu je onaj koji je posljednji prvi, a onaj koji je prvi zna biti posljednji jer je u ljubavi sluga svima“, poručio je dubrovački biskup koji je na kraju pozvao na nasljedovanje Blažene Djevice Marije, koja je na svoj način živjela služenje u ljubavi, i zato ona jest i model i zagovornica.

KT