Drvar

"Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjolučke biskupije"


U Drvaru se u srijedu, 27. srpnja, 21. put po redu održava „Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjolučke biskupije“

Foto: Ilustracija

Foto: Ilustracija

Ovim će se događajem komemorirati sve mučenike i žrtve ratova i totalitarizama XX. st. s područja Banjolučke biskupije, te na poseban način 81. godišnjica stradanja drvarskog župnika Waldemara Maximilijana Nestora i drvarskih katolika.

Molitveni program ovogodišnje komemoracije.

10.00 – križni put mučenika (nova crkva u izgradnji, Jole Marića bb)

11.00 – sveta misa koju predvodi banjolučki biskup mons. Franjo Komarica (nova crkva u izgradnji, Jole Marića bb)

12. 30 – polaganje vijenaca i molitva pred spomen-križem poginulih branitelja (stari bogoslužni prostor, Titova 33)

Ovaj spomen-dan uveden je 2001. i nosio je naziv Dan drvarskih mučenika - u spomen na drvarskog župnika Waldemara Maksimilijana Nestora koji je 27. srpnja 1941. mučki ubijen zajedno sa skupinom svojih vjernika vraćajući se s hodočašća Sv. Ani iz Knina – a od 2008., odredbom banjolučkog biskupa komemoracija mijenja ime u Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjolučke biskupije, i tako postaje komemoracija na razini dijeceze.

Podsjetimo, 27. srpnja 1941. u mjestu Trubar kod Drvara četnički ustanici izveli su iz vlaka drvarskoga župnika Waldemara Maksimilijana Nestora sa skupinom njegovih vjernika koji su se vraćali s hodočašća Sv. Ani u Kosovu kraj Knina, pobili ih i bacili u jamu Golubnjaču. Taj dan napadnut je i drugi vlak s civilima koji su se vraćali u Drvar s hodočašća Sv. Ani na Oštrelju. Do kraja Drugog svjetskog rata iz Drvara su protjerani ili pobijeni gotovo svi katolici, katolička crkva u Drvaru srušena je i uklonjena 1949., a crkveno zemljište nacionalizirano i podijeljeno novim vlasnicima, dok je katoličko groblje preorano 60-tih godina prošlog stoljeća za potrebe drvarske Celuloze. Komunističke su vlasti drvarsku gruntovnicu uništile ili sakrile, kako bi se prikrio dokaz vlasništva zemlje u Drvaru brojnih katoličkih obitelji koje su tamo živjele.

Istog dana kad je izvršen zločin nad drvarskim župnikom i katolicima, ustanici su i u susjednoj Lici izvršili zločine nad hrvatskim civilima na području Srba, Boričevca i Donjeg Lapca, a nedugo zatim i nad muslimanskim civilima u Kulen Vakufu.

Nakon svih tih zločina, Katolička Crkva i hrvatski narod bili su praktički iskorijenjeni sa širokog područja zapadne Bosne i istočne Like, od Ključa do Knina i Gospića, i od Glamoča do Bihaća. U bivšoj Jugoslaviji taj se dan 27. srpnja slavio kao Dan ustanka naroda Hrvatske i BiH, a i u modernoj Hrvatskoj i BiH još uvijek neke skupine i pojedinci toga dana u Srbu i Drvaru obilježavaju ustanak. U Drvaru ovaj dan proglašen je za Dan Općine.

Vašoj pozornosti preporučamo reportažu iz Drvara koju je napravila naša novinarska ekipa 2019.

Ž.I., KT