Komemoracija u Krnjeuši povodom 77. obljetnice stradanja župnika i vjernika


U Krnjeuši kod Bos. Petrovca u subotu 11. kolovoza bit će održana komemoracija za ubijenog krnjeuškog župnika don Krešimira Barišića i više og 240 stradalih katolika...

Sv. misu  povodom 77. obljetnice njihova stradanja predslavit će banjolučki biskup mons. Franjo Komarica u 10 sati na starom katoličkom groblju Kod križa, uz regionalni put Vrtoče-Krnjeuša.

Nakon mise položit će se vijenci i zapaliti svijeće za sve žrtve u župi Krnjeuša.

Od 2015. na groblju u Krnjeuši održavaju se komemoracije u spomen na stradalog župnika Barišića i njegove vjernike, a prošle godine u povodu 125. obljetnice osnutka župe Krnjeuša na groblju je blagoslovljen spomen-prostor s oltarom i križem na kojem se nalazi spomen-ploča s imenima rodova stradalih u toj župi u kolovozu 1941.

Po izbijanju četničko-partizanskog ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici na udaru ustanika se našla i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskog Petrovca. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo 20-ak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.

Točan broj ubijenih stanovnika Hrvata nikad se nije utvrđen. Istraživanjima se došlo do preliminarne brojke od 240 ubijenih nedužniih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti. Brojka od 240 osoba, koja nije konačna, odnosi se na uži dio župe i ne obuhvaća predjele koji su najviše stradali: južni dio župe oko Kulen Vakufa i Vrtoča s pripadajućim selima.

Također, brojka ne obuhvaća poginule domobrane. Među ubijenima je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje, koji su ubijeni i bačeni u goruću župnu crkvu.

Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti je uništena tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja Križ koje je prošle godine uređeno i ograđeno.

Sličnu sudbinu posvemašnjeg uništenja tada su doživjele i katoličke župe u Bosanskom Petrovcu, Drvaru i Bos. Grahovu, te Borićevac, Srb, Donji Lapac i Udbina u susjednoj Lici. Po svršetku Drugog svjetskog rata većini preživjelih stanovnika tih župa tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike.

KT