Molitveni spomen za ubijenog župnika Barišića i stradale župljane Krnjeuše


U povodu 83. obljetnice stradanja krnjeuškog župnika vlč. Krešimira Barišića i skoro 300 tamošnjih žitelja banjolučki biskup mons. Željko Majić slavit će sv. misu 9. kolovoza u 11 sati na oltaru spomen-obilježja na groblju „Kod križa“ u Krnjeuši.

Od 2015. na groblju u Krnjeuši održavaju se komemoracije stradalom župniku Barišiću i njegovim vjernicima, a 2017. – u povodu 125. obljetnice osnutka župe Krnjeuša – na groblju je blagoslovljen molitveni prostor s oltarom i križem na kojem se nalazi spomen-ploča s imenima rodova stradalih u toj župi u kolovozu 1941.

Na Memorijalnom Groblju mira na Bilima kod Mostara 2022. postavljeno je 278 križeva s imenima i prezimenima postradalih Hrvata Krnjeuše u pokolju iz 1941. Nažalost, taj broj ubijenih nije konačan.

Po izbijanju četničkog ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici na udaru ustanika našla se i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskog Petrovca. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo 20-ak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.

Točan broj ubijenih stanovnika Hrvata nikad se nije utvrđen. Istraživanjima se došlo do brojke od 278 ubijenih nedužnih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti. Među ubijenima je i krnjeuški župnik Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje (Ivan Skender, 12 god.; Jure Tomičić,17 god. i Ilija Poplašen 18 god.) koji su zvjerski mučeni, ubijeni i bačeni u goruću župnu crkvu.

Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti uništena tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja “Križ” koje je uređeno i ograđeno prošlih godina.
Po svršetku II. svjetskog rata preživjelim stanovnicima župe Krnjeuša tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike.

O zločinu kad Hrvatima u Krnjeuši u bivšoj Jugoslaviji se nije smjelo javno govoriti ni pisati. Na komemoracije u Krnjeušu od 2015. – otkada su one pokrenute – uglavnom dolaze predstavnici Crkve, tj. Banjolučke biskupije, pojedinci i manje skupine vjernika.

TABB/ J.P., KT