Na proslavi jubileja Sv. Jeronima u Bosanskom Grahovu bit će kard. Puljić


Na redovnom zasjedanju Biskupske konferencije BiH u Banjoj Luci 14. srpnja, biskupi su odlučili proglasiti Godinu Božje riječi koja će započeti na spomendan velikoga crkvenoga naučitelja Sv. Jeronima 30. rujna, u povodu 1600. obljetnice njegove smrti.

Foto: ilustracija

Foto: ilustracija

Toga dana kard. Puljić, u zajedništvu s drugim biskupima i svećenicima, predvodit će misno slavlje u župi Bosansko Grahovo gdje se, prema jednoj od teorija, nalazio rodni grad Sv. Jeronima – Stridon.

Nema suglasnosti oko pitanja gdje se nalazio Jeronimov rodni grad Stridon, koji su razorili i opustošili Goti 376.. Jeronimovi su životopisci Stridon smještali na vrlo različita područja. Poznati dalmatinski pisci, od Marulića do arheologa don Frane Bulića, ističu pak Jeronimovo dalmatinsko porijeklo.

Iz činjenice da Jeronim, govoreći o Stridonu, prvo navodi Dalmaciju i da o svojem zavičaju govori da je krševit te da ga suvremenici i kasnije mnogi autori nazivaju Dalmatincem, za oca hrvatske arheologije don Franu Bulića ozbiljni su razlozi da se Jeronimov rodni grad smjesti u Dalmaciju, po svemu sudeći u blizinu današnjeg Grahovskog polja. Istraživanja arheologa Josipa Alačevića, koji je pronašao i pročitao natpis na kamenom stupu pronađenom na putu između Grahova i Glamoča, a u kojem se spominje granica između Stridonaca i Salvijata, potkrjepljuju pretpostavku da se Jeronimov rodni grad Stridon vjerojatno nalazio na području današnjega Grahova.

U uvodniku Uz 1600. obljetnicu smrti Sv. Jeronima, objavljenom u časopisu Obnovljeni život, isusovac prof. dr. Anto Mišić, vrsni poznavatelj života i djela crkvenih otaca i naučitelja piše: „Prošlo je 1600 godina od smrti Sv. Jeronima, velikog teologa, bibličara, polemičara i ranokršćanskog pisca koji će stoljećima utjecati na zapadnu kršćansku i svjetovnu tradiciju. Njegovi su spisi važan izvor povijesnih podataka. Prijevodi i komentari biblijskih tekstova i polemičke rasprave o teološkim problemima temelji su egzegetskoj i teološkoj znanosti. Latinski prijevod Biblije, poznat kao Vulgata, ključ je za razvoj i razumijevanje srednjovjekovnog, osobito crkvenog, latinskog jezika. Moglo bi se navesti još puno primjera Jeronimova utjecaja na različitim područjima: umjetnosti, crkvenog života, monaštva i slično. Posebno treba istaknuti stoljetnu povezanost hrvatskog naroda sa Sv. Jeronimom, koji ga zbog njegova zemljopisnog porijekla doživljava kao svojega. Njemu su posvećene brojne crkve i kapelice, a njegovo štovanje trajno je prisutno u vjerničkom narodu. Svojim životom i radom Sv. Jeronim sigurno je zaslužio da njegova 1600. obljetnica smrti bude dostojno obilježena, kako u općoj, tako i domaćoj Crkvi. Budući da ne postoji opće suglasje o godini njegove smrti (419. ili 420.), možda bi bilo dobro proglasiti godinu Sv. Jeronima koja bi trajala od 30. rujna 2019. do 30. rujna 2020. godine.”

Biskupi BK BIH odlučili su obilježavanje Godine Božje riječi započeti 30. rujna proslavom u Bosanskom Grahovu, gdje domaći katolici časte spomen Sv. Jeronima. Naime, u selu Korita nedaleko Grahova posvećena je kapelica njemu u čast, kao i jedan vitraj koji će biti postavljen u župnoj crkvi Sv. Ilije proroka u Bosanskom Grahovu.

Uoči proslave biskupi će se vjernicima u BiH obratiti prigodnim proglasom.

T.M.I., KT