"Sveti Jeronim ostavio je Crkvi u nasljedstvo 'predanost Svetom pismu', tu 'živu i nježnu ljubav' prema napisanoj Božjoj riječi", kaže Sveti Otac na početku novog apostolskog pisma, 30. rujna, o 1600. obljetnici smrti velikog crkvenog naučitelja.

"Jeronimovo duboko poznavanje Svetoga pisma, njegova revnost za objavljivanje učenja, vještina tumačenja tekstova, gorljiva i povremeno oštra obrana kršćanske istine, jaka askeza i disciplina, stručnost kao i velikodušnost osjetljivog duhovnog vođe čini ga 16 stoljeća nakon njegove smrti likom koji je trajan i relevantan za nas, kršćane 21. stoljeća", napisao je Papa.

Život posvećen Kristu i Njegovoj riječi

Osvrćući se na život svetca iz četvrtog stoljeća Rimski biskup primjećuje da se Jeronim u potpunosti posvetio "Kristu i Njegovoj riječi", radeći neprestano "kako bi božanske spise učinio dostupnima drugima".

^{Sv. Jeronim - Caravaggio}

Papa je posebno istaknuo dvije dimenzije svečeva života: njegovo "apsolutno i strogo posvećenje Bogu" i "zalaganje za marljivo proučavanje usmjereno isključivo na sve dublje razumijevanje kršćanskog otajstva".

Potom se zaustavio na Jeronimovoj ljubavi prema Svetom pismu, koja je usredotočena na "ponizni karakter Božje objave", više nego na "narativni i pjesnički genij Biblije".

Sveti Otac smatra kako je Jeronim pristupio Svetom pismu na još "sustavniji i osebujniji način" od ostalih ranokršćanskih otaca, ističući nužnost poznavanja Biblije da bi se upoznalo Krista.

"Jeronimovo proučavanje Svetog pisma bilo je ogrezlo u poslušnosti, kako samom Bogu, tako i onima u Crkvi koji predstavljaju živu tradiciju koja tumači otkrivenu poruku", napisao je Papa i insistirao: "Međutim, poslušnost vjere nije puko pasivno prihvaćanje nečega što je već poznato, naprotiv, potreban je aktivan osobni napor da bi se razumjelo ono što je rečeno."

Nadalje je primijetio kako je mnogim ljudima Bibliju teško čitati, ne zbog nepismenosti, već zato što nisu naučili vještine potrebne da bi sveti tekst bio razumljiv.

"To pokazuje potrebu za tumačem", piše papa Bergoglio dodajući:"Jeronim nam može poslužiti kao vodič (...) jer svakog čitatelja vodi do Isusova otajstva."

Prijevod Vulgate

Papa također napominje da je Jeronimov prijevod Svetog pisma na latinski pomogao oblikovanju Zapadne kulture. "'Jeronimovo prevoditeljsko djelo uči nas da vrijednosti i pozitivni oblici svake kulture predstavljaju obogaćenje za cijelu Crkvu', istodobno svjedočeći činjenice da 'Bibliju neprestano treba prevoditi u jezične i mentalne kategorije svake kultura i generacije'", istaknuo je Papa koji nadalje objašnjava važnost prijevoda kao oblika "gostoljubivosti". Prema njemu prevoditelj je "graditelj mostova" koji pomaže ljudima različitih jezika i kultura ne samo da komuniciraju, već i da se razumiju.

Pobožnost Rimu i Papama

Sv. Jeronim bio je poznat i po velikoj odanosti Rimu i papama. "U turbulentnom vremenu u kojem su Crkvu često cijepale podjele među kršćanima Jeronim je gledao na Petrovu stolicu kao na sigurnu referentnu točku", ustvrdio je Sveti Otac i dodao da je i sam Jeronim često bio uključen u gorke sporove zbog vjere koje je vodio s velikom gorljivošću.

"Unatoč tome, iako je bio spreman žestoko se boriti za vjeru, on je volio i želio mir. Danas više nego ikad našem je svijetu potreban lijek milosrđa i mira", naglasio je Rimski biskup.

Primjer ljubavi prema Svetom pismu

Zaključujući pismo papa Franjo je apelirao na sve da uzmu Sv. Jeronima kao primjer ljubavi prema Svetom pismu i predanosti proučavanju.

"Želio bih posebno izazvati mlade ljude: 'Započnite istraživati ​​svoje naslijeđe!' Kršćanstvo vas čini nasljednicima nenadmašnog kulturnog blaga nad kojim morate preuzeti vlasništvo. Budite strastveni prema ovoj povijesti koja je vaša. Usudite se uprti pogled u mladog Jeronima, koji je poput trgovca u Isusovoj prispodobi prodao sve što je imao da bi kupio 'biser velike cijene'", napisao je na kraju papa Franjo i izrazio nadu da bi današnji ljudi mogli "zavoljeti ono što je Jeronim volio" kako bi ponovno otkrili njegove spise i dopustili da nas dotakne njihova snažna duhovnost.

Svoje je pismo Papa završio ukazujući na Blaženu Djevicu Mariju kao "model molitvenog čitanja Svetoga pisma", potičući vjernike da povjere Gospi "koja nas više od svih može naučiti kako čitati, meditirati, razmišljati i moliti se Bogu, koji se neumorno čini prisutnim u našem životu".

Ž.I., KT