Papino će biti hodočašće u srce Europe, tijekom kojeg će Sveti Otac govoriti o temama koje pogađaju čitav kontinent. „No, ono je ponajprije duhovno putovanje, koje započinje štovanjem euharistije i završava molitvom za zagovor Gospe Žalosne, koja u ovom stoljeću nikada nije prestala brinuti o slavenskim državama koje su ranjene totalitarizmom“, sažeo je 34. putovanje Svetoga Oca glasnogovornik Matteo Bruni.

Susret s mađarskim državnim vrhom
Bruni je naglasio da pohod ima snažnu duhovnu konotaciju. Zbog toga ne valja iščitavati druga značenja prije duhovnoga, upozorio je. Na novinarska pitanja o susretu Svetoga Oca i mađarskog premijera Viktora Orbana, Bruni je kazao da će Papa održati sastanak „s vrhovnim autoritetima države, a među njima je zasigurno i Orban“. Premijerovo sudjelovanje na misi s Papom na Trgu junaka u nedjelju, tek će biti potvrđeno iz Mađarske.

Hodočašće u čast euharistije
„Hodočašće je to u čast Presvetom Oltarskom Sakramentu“, istaknuo je Bruni. Papin poticaj za tim proizašao je upravo iz njegove želje da bude blizak tisućama muškaraca i žena koji od prošle nedjelje sudjeluju na Euharistijskome kongresu. Isto tako, želi predslaviti posljednju misu, zvanu Statio Orbis, jer se slavi u zajedništvu svih kršćana, u mislima i duhom.

Posjet Ivana Pavla II.
Mađarska je zatim otvorila vrata Slovačkoj, kazao je Bruni. Sam Papa je na konferenciji za medije nakon povratka iz Iraka u ožujku objasnio nutarnji proces kojim bira koje će mjesto posjetiti. Poručio je, kako prenosi Vatican News, da mu je jedan od suradnika predložio da iz Budimpešte ode i do Bratislave, koja je „udaljena dva sata vožnje“. Ta se hipoteza pretvorila u 72-satni posjet glavnim gradovima tog područja Središnje i Istočne Europe, koje je posjetio i papa Ivan Pavao II. tri puta: 1990., 1995. i 2003.

Sv. Ivan Pavao II. tada je pozvao Crkvu i druge kršćanske zajednice da sudjeluju u ponovnoj izgradnji društva koje se polako oporavljalo od strahota nacizma te greški i patnji zbog komunističkog režima. „Zasigurno će situacija s kojom će se ovoga puta susresti papa Franjo biti drugačija. Ipak, ljudi i mjesta su ista te su duše mnogih muškaraca i žena i dalje teško pogođene ranama nanesenima u tim mračnim godinama. Papa posjećuje ljude koji su patili od režima koji je potiskivao vjeru i vjersku slobodu – mnogi su biskupi, svećenici, časne sestre i laici bili privedeni, mučeni. Svećenici su čak morali biti i potajno zaređeni u tvornicama gdje su radili. No, kršćani su se ponosno oduprli, čak i po cijenu krvoprolića i progona“, objasnio je ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice.

Svjedočanstva mučenika
Potom je kazao kako su među brojnim mučenicima, značajna svjedočanstva mađarskog kardinala Józsefa Mindszentyja i slovačkog kardinala Jána Chryzostoma Koreca.

„No, Papa, isto tako, želi svoj pogled usmjeriti na budućnost evangelizacije i poslanja. Stoga želi susresti i mlade, a zatim i predstavnike drugih kršćanskih zajednica te religija, kojima će se obratiti u ukupno sedam govora, tri homilije, pozdravom i obraćanjem nakon molitve Anđeoskog pozdravljenja – sve na talijanskome jeziku“, napomenuo je.

Ekumenizam i međureligijski dijalog
Bruni je istaknuo kako su patnje i mučeništva ujedinili, ali i razdvojili razne konfesije, stoga su ekumenski susreti važni. Oba ekumenska susreta bit će prvoga dana putovanja – u nedjelju 12. rujna. Najprije će to biti ujutro s predstavnicima Ekumenskog vijeća Crkvi u Budimpešti, a potom popodne u Apostolskoj nuncijaturi u Bratislavi.

Također, kako je naglasio, jednako je važan i susret s predstavnicima židovskih zajednica, koji su naslijedili dugu povijest patnje otežanu deportacijama nacističkoga režima, koja je smanjila zajednicu koja je prethodno brojila gotovo 200 000 ljudi prije rata. Od njih je 15 000 živjelo u Bratislavi do 1940. Samo ih je 3 500 preživjelo. Njihova će se zajednica sastati s Papom 13. rujna na Trgu Rybné námestie.

Zdravstvene mjere nakon operacije
Kako je rekao Bruni, neće biti posebnih zdravstvenih mjera zbog Papine nedavne operacije debelog crijeva, osim uobičajenog opreza.

Uz Papu, putovat će i vrh Državnog tajništva: državni tajnik kard. Pietro Parolin; zamjenik nadbiskup Edgar Peña Parra; tajnik za odnose s državama nadbiskup Paul Richard Gallagher te prefekt Kongregacije za Istočne Crkve kard. Leonardo Sandri i predsjednik Papinskog vijeća za međureligijski dijalog kard. Migel Ángel Ayuso Guixot.

Protuepidemijske mjere
Glede mjera zbog pandemije, nedavno su ukinute Zelene potvrde kao isključivi uvjet za sudjelovanje na susretima s Papom, na što je Bruni rekao kako su to odluke lokalnih vlasti. Dodao je kako vjeruje „da su poduzeli sve potrebne mjere“. Prema neslužbenim podacima, u Slovačkoj (zemlji s više od 5 milijuna stanovnika) je otprilike 200 novopotvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom dnevno.

J.P., KT