U svom govoru predstavnicima vlasti Papa Franjo kazao je kako na Luksemburg gleda kao na model predanom izlaganju izgradnji ujedinjene Europe. Izrazio je žaljenje zbog sve većih ulaganja u naoružanje i pozvao da se, u suočavanju s trenutnim sukobima, oslanjamo na duhovne vrijednosti kako bismo spriječili da razum potone u bezumlje. „Institucije i zakoni moraju jamčiti pravednost: bogatstvo je odgovornost, ne smije stvarati diskriminacije“, upozorio je Papa.

Sveti je Otac u svom prvom govoru istaknuo važnost suradnje među narodima kako bi se izbjegli „uzaludni pokolji“ i izašlo iz „kratkovidne“ težnje ostvarivanju vlastitih plitkih interesa.

„Teritorijalni položaj Luksemburga, kao što je i inače slučaj s pograničnim područjima, može se pokazati kao šteta ili prilika“, objasnio je Papa govoreći o odnosima među silama u sukobu: ako prevlada logika sukoba, tampon države na kraju postaju – htjele-ne htjele – jako uključene. „Ako, naprotiv, prevladaju putovi mudrosti, postaju prikladna mjesta da, ne samo na simboličan način, naznače potrebe za novom erom mira i putove koje treba slijediti. Nezaobilazan preduvjet da se dogodi ovaj drugi put – bez obzira na zemljopisnu širinu, geopolitičku i gospodarsku važnost zemlje – je“, ponovio je Papa, „čvrst demokratski ustroj zemlje“.

Ono što Papa smatra osobito važnim jest strpljiva izgradnja mudrih institucija i zakona koji, disciplinirajući živote građana prema kriterijima pravičnosti i poštivanja vladavine prava, u središte stavljaju osobu i opće dobro, sprječavajući i suzbijajući opasnosti od diskriminacije i isključivanja.

Petrov nasljednik zatim je naglasio dvije okosnice njegova učenje: briga za stvoreni svijet i bratstvo. Podsjećajući na jednu od posebnosti Luksemburga, tradicionalnog odredišta emigracija iz drugih država u tolikoj mjeri da gotovo polovica njegova stanovništva dolazi iz inozemstva, Papa je u svom govoru predstavnicima vlasti, civilnog društva i diplomatskog zbora, kulturnog i poslovnog svijeta u Luksemburgu ponovno istaknuo značajke zdravog razvoja: „Koji da bi bio autentičan i cjelovit, ne smije se pljačkati i srozavati naš zajednički dom i ne smije se ostavljati narode ni društvene skupine na marginama. Bogatstvo je – ne zaboravimo – odgovornost“, kazao je tražeći da se uvijek pridaje budnu pozornost tome da se ne zanemaruju najugroženije države, nego da im se pomogne da se oporave od stanja osiromašenosti u kojem se nalaze. „To je ključni način da se smanji broj onih koji su prisiljeni emigrirati, često u nehumanim i opasnim uvjetima“, naglasio je te upozorio kako se u Europi ponovno pojavljuju lomovi i neprijateljstva.

Dodao je, također, i kako se dobra volja i diplomatsko djelovanje čine besplodnima s obzirom na prevladavajuću logiku razaranja i smrti , jer se kroči tragičnim ratnim stazama, zaboravljajući štete koju je rat prouzročio u prošlosti.

„Da bismo izliječili tu opasnu 'sklerozu', od koje se države teško razbolijevaju i izlažu opasnosti da zaglave u avanturu s golemim ljudskim troškovima, ponavljajući uzaludne pokolje, potrebno je podići pogled prema gore, potrebno je da svakodnevni život narodâ i njihovih obnašateljâ vlasti bude oduhovljen uzvišenim i dubokim duhovnim vrednotama, koje priječe da razum potone u bezumlje i neodgovorno vraćanje činjenju istih pogrešaka iz prošlih vremena, dodatno otežanih većom tehnološkom moći kojima se ljudi danas koriste“, rekao je Papa, istaknuvši na kraju, kako prenosi IKA, da je Evanđelje Isusa Krista jedino kadro duboko preobraziti ljudsku dušu, učiniti je sposobnom činiti dobro i u najtežim situacijama, ugasiti mržnju i pomiriti zavađene strane.

J.Vr.,KT