Svečano euharistijsko slavlje predvodio je kard. Angelo Comastri, generalni vikar Njegove Svetosti za Vatikanski Grad i nadsvećenik Papinske Bazilike Sv. Petra. Koncelebrirali su apostolski nuncij nadbiskup Francisco-Javier Lozano, i 60-ak svećenika, među kojima su bili, uz poglavare i studente Zavoda, rektori i predstavnici drugih papinskih zavoda i rimskih dikasterija te hrvatski svećenici i redovnici koji su na studiju ili službi u Rimu.

Svetoj su misi nazočili Neven Pelicarić, veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, Josip Gelo, veleposlanik Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici, te drugi diplomatski djelatnici.

Na početku svete mise rektor Zavoda Sv. Jeronima preč. Bože Radoš pozdravio je kard. Comastrija prisjetivši se nedavnoga susreta kada je kardinal zajedno s hrvatskim biskupima u pohodu ad Limina otkrio ploču u Bazilici Sv. Petra u spomen na sva djela rimskih papa za hrvatski narod. „Na svoj način i danas nam opet otkrivate spomen-ploču na kojoj je zapisano ime našega ljubljenog blaženika Alojzija Stepinca i koja je čvrsto ugrađena kao živ i dragocjen kamen u Crkvu – Petrovu Crkvu – duhovni Hram“, naglasio je rektor Radoš te nastavio: „Osobita nam je radost da ćete nam Vi čitati na glas s dosljedne, jasne i bistre spomen-ploče Stepinčeva života i tako nam zorno prikazati u čemu je ovaj izabranik Božji i nama danas savršen uzor.“

Zahvalivši na pozivu, kard. Comastri istaknuo je kako je tijekom totalitarnih režima XX. stoljeća Božje milosrđe podiglo brojne svete pastire i mučenike: „To su: Beran u Češkoj, Mindszenty u Mađarskoj, Wyszyński u Poljskoj, Todea u Rumunjskoj, Slipyj u Ukrajini i onaj kojega danas slavimo – Alojzije Stepinac u Hrvatskoj“.

U homiliji je istaknuo tri velike pouke iz života Bl. Stepinca koje su odlučujuće za današnjicu. Prva se pouka odnosi na jedinstvo unutar Crkve. Već je ranokršćanski teolog Origen primijetio kako spomen na svete mučenike jača vez zajedništva među vjernicima. Na tom tragu kardinal vidi i Bl. Alojzija kada, kao zagrebački nadbiskup, piše svojim svećenicima prigodom nove 1938. godine: „Poznajem poteškoće našega pastoralnog klera. Njegove poteškoće bit će i moje poteškoće. Zajedno ćemo trpjeti i zajedno se radovati, da budemo jedno srce i jedna duša.“ Navodeći ove Blaženikove riječi, kard. Comastri dodao je: „Pozvani smo danas svjedočiti našu vjeru u društvu koje je postalo pogansko, poput onoga u prvim stoljećima. S pravom nas kardinal Stepinac podsjeća kako je primjer ljubavi koja rađa jedinstvo najveća i najučinkovitija propovijed koju možemo ponuditi svijetu kakav je ovaj današnji, pun nasilja i suparništva.“

Nadalje, druga pouka životnoga puta Stepinca upućuje na Euharistiju kao središte svećeničke egzistencije. Propovjednik je naveo savjet koji je Stepinac uputio prijatelju svećeniku: „Svećenika koji se bude trudio živjeti sveto, toga će upravo misa sa svojim bogatstvom dizati iz dana u dan i činiti ga sve jačim, dok ga ne učini na neki način svemogućim, kao župnika arškoga, koji je udovoljavao ne samo svojim vjernicima nego i tisućama drugih, koji su grnuli svake godine u Ars, da ga čuju i vide.“ Istaknuo je kako je to bilo i osobno iskustvo kard. Alojzija: „Zbog toga nas ne začuđuje kardinalov odgovor krašićkom župniku koji mu je, po savjetu liječnika, preporučio nabavu televizora, radi malo razbibrige: 'Ne treba mi to sredstvo za razonodu ili za odmor. Dostatan mi je Krist u Euharistiji. Drugo mi nije potrebno.'“

Treća pouka iz Alojzijeva života tiče se molitve kao preduvjeta za plodonosno kršćansko djelovanje u svijetu. Služeći se jednom usporedbom Sv. Male Terezije, kardinal je objasnio kako su svetci ostvarili ono o čemu je antički učenjak Arhimed samo teoretizirao jer se ograničio na čisto materijalno područje: svetci su pokrenuli i pokreću svijet jer su našli uporišnu točku – Boga, i jer imaju „polugu“ – molitvu. „Smatram kako je život kardinala Stepinca izvanredno aktualan upravo po tome što nas podsjeća kako je nužno ponovno otkriti molitvu kao dušu apostolata koje se ne možemo odreći: uostalom, on je upravo moleći pobijedio zloću svojih progonitelja“, kazao je kard. Comastri zaključivši homiliju poticajem da prihvatimo ono što nam je Bl. Alojzije Stepinac ostavio u zalog, a to je – poziv na svetost.

U liturgijskoj asistenciji bili su hrvatski bogoslovi iz Germanicuma, a tijekom euharistijskoga slavlja pjevao je zbor hrvatskih svećenika u Rimu pod ravnanjem vlč. Josipa Vidasa.

KT/ F.F.V.