Vatikan
ned, 11. lipnja 2023. 11:01
Svjetski susret o ljudskom bratstvu započeo je 10. lipnja sastankom pet radnih skupina: dobitnici Nobelove nagrade, okoliš, škole, ugroženi i udruge. Govoreći na margini tog događaja, državni je tajnik kard. Parolin govorio o ratu u Ukrajini.
„Danas ste se okupili kao znak nade za svijet. Već je vaša prisutnost ovdje znak nade. Odlučili ste, naime, okupiti zajedno bogatstvo različitosti i iskustava, kojih je svatko nositelj, kako biste svjedočili ono što ujedinjuje naše čovječanstvo i omogućuje nam prepoznati se braćom, kako Sveti Otac Franjo poučava svojim učiteljstvom“, tim je riječima kardinal Pietro Parolin otvorio Svjetski susret o ljudskom bratstvu naslovljen Not talone, koji je nastavljen na Trgu Sv. Petra uz sudjelovanje svjedoka bratstva i umjetnika, obitelji i udruga zajedno s onima koji žive na rubu društva, od najsiromašnijih i beskućnika do migranata i žrtava nasilja i trgovine ljudima, prenosi Vatican News.
Obraćajući se, među ostalima, skupini od 30 dobitnika Nobelove nagrade objasnio je kako raditi u duhu bratstva odgovornost koju ne mogu izbjeći oni koji su pozvani animirati kulturu međunarodnih odnosa. „Mnogi od vas, odlukama i gestama ostvarenima na područjima sukoba, primjerom vlastitoga života pokazuju da se prekidom dijaloga odnosi kvare, te da je bratstvo koje sjedinjuje jače od boli koja razdvaja. Brojni među vama mogu posvjedočiti da je tkanje strpljivoga dijaloga naporno, često mukotrpno i nerijetko nezadovoljavajuće, ali to je nešto najplemenitije što postoji za dobrobit ljudske zajednice, kako na lokalnoj tako i na međunarodnoj razini“, istaknuo je kardinal Parolin.
Na margini susreta osvrnuo se i na rat u Ukrajini. „Misija predsjednika Talijanske biskupske konferencije vrlo je dobro prošla, održan je i susret s predsjednikom Zelenskim, što nije bilo sigurno. Bila je to prilika i za razmatranje, među ostalim, mirovnoga plana za koji žele dobiti najširi konsenzus međunarodne zajednice. Svakako će se u to moći uključiti i Sveta Stolica, a sada ćemo vidjeti na koji način, posebno što se tiče humanitarnog vidika“, objasnio je kardinal. Što se pak tiče djece deportirane u Rusiju, državni je tajnik istaknuo da je riječ o vrlo delikatnom pitanju. „Valja pronaći formule, ali to nije jednostavno; namjeravamo nastaviti raditi i u tom smislu“, dodao je kardinal.
J.P., KT