U svom izlaganju osvrnuo se i na sadašnje stanje umjetne inteligencije, najnovijega i najnaprednijega proizvoda znanosti te ponosa tehnologije proizišle iz čovjekove težnje za autonomijom i slobodom. „Umjetna inteligencija paradoksalno postaje božanstvo koje proždire prostor slobode i sposobnost odlučivanja kako bi čovjeka prilagodilo sustavu. Sama po sebi nije ni dobra ni loša, ali nameće određene odluke“, upozorio je kardinal, prenosi Vatican News.

„U tom smislu kao vodič služi enciklika pape Leona XIV. Magnifica humanitas. Suočen s tehnološkom moći koja više služi privatnim interesima nego općem dobru, Sveti Otac upozorava upravo na temeljni izbor koji je pred čovječanstvom (…) Moramo izabrati hoćemo li graditi babilonsku kulu ili obnavljati jeruzalemske zidine“, rekao je kardinal Parolin posvijestivši kako je riječ o zaštiti ljudske osobe, njezina dostojanstva, slobode i vlastitog identiteta.

Kard. Pietro podržao je poziv talijanskog predsjednika Sergija Mattarelle na međunarodnu odgovornost u upravljanju umjetnom inteligencijom, istaknuvši kako je radi budućnosti čovječanstva potrebno zastati i razmisliti. Osvrćući se na sve snažniji rusko-ukrajinski sukob, ponovno je pozvao na traženje rješenja dijalogom te zajamčio nastavak humanitarnog djelovanja Svete Stolice.

Osvrnuo se na potencijale i rizike umjetne inteligencije za čovječanstvo i opće dobro. Govoreći o potrebi za samoregulacijom, koju su istaknule i velike tehnološke kompanije, izrazio je nadu kako je etičko promišljanje pokretač takvih razmatranja.

„Globalni fenomen zahtijeva sudjelovanje svih. Zabrinjava me, naime, to što postoje zemlje koje žele djelovati samostalno. Svi bi, međutim, morali biti uključeni u donošenje zajedničkih pravila kojima bi se doista moglo upravljati tim fenomenom. Nadam se da će se svi udružiti kako bi pronašli odgovore jer mi se čini da o tome ovisi budućnost čovječanstva“, rekao je kardinal.

Na pitanje o sudjelovanju na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda i hoće li tom prigodom zatražiti osnivanje međunarodnog tijela za upravljanje umjetnom inteligencijom, kratko je odgovorio kako zasad vjerojatno neće tražiti neposredna tehnička rješenja: „Sveta Stolica uobičajeno iznosi i predstavlja načela, a rješenje pitanja suradnje, morat će se pronaći među zainteresiranim stranama te na razini država i institucija uključenih u tu stvarnost“.

Govoreći o vlastitoj uporabi umjetne inteligencije, kardinal je primijetio kako se ona danas nameće čim otvorimo računalo i poželimo nešto pročitati jer nam odmah nudi sažetak.

Dodao je kako umjetnu inteligenciju ne upotrebljava za pripremu propovijedi „jer je ona samo glava“, dok se on u propovijedi trudi unijeti i „malo srca“.

Potom je odgovorio na nekoliko pitanja o stanju u Ukrajini te o ulozi Svete Stolice u sukobu koji se sve više pogoršava i približava vratima Europe. „Rezultati su prilično skromni, ali mi nastavljamo svojim putem, putem humanitarne diplomacije. Diplomacija Svete Stolice, diplomacija sijanja, zasad ne donosi žetvu. Stoga se nadamo da ćemo, nastavljajući sijati, jednoga dana, kada Bog bude htio, moći i žeti“, istaknuo je kard. Parolin.

Ponovio je kako će Sveta Stolica nastaviti s humanitarnim djelovanjem, nadajući se da bi ono moglo otvoriti vrata prekidu vatre, pregovorima i dijalogu. „Pritom je važno ne izolirati Moskvu, nego održavati kanal za razgovor jer se samo razgovorom mogu pronaći rješenja“, napomenuo je, među ostalim, vatikanski državni tajnik.

J.P., KT