Povod posjeta bila je proslava 50. obljetnice postojanja ove misije, ali i podjeljivanje sakramenta sv. potvrde.

Jubilej
Kardinal je u Mannheim stigao 8. svibnja gdje ga je dočekao voditelj misije vlč. Robert Ružić sa svojim najbližim suradnicima, a sljedeći dan sudjelovao je u prigodnom kulturnom programu povodom obilježavanja 50. obljetnice misije, koji su pripremili i izvodili župljani.

Programu održanom u isusovačkoj crkvi u Mannheimu nazočio je, uz kard. Puljića, i pomoćni biskup Freiburške nadbiskupije dr. Peter Birkhofer, dekan Mannheima Karl Jung i konzul hrvatskog konzulata u Stuttgartu Ivan Bulaja.

U programu su članovi misije izveli nekoliko prigodnih glazbenih točaka, a Mario Tunjić predstavio je povijest ove misije.

Nakon toga slavio je misu zahvalnicu za proteklih 50 godina misije, uz koncelebraciju biskupa Birkhofera, dekana Junga, župnika vlč. Ružića i župnika u Mossbachu dr. vlč. Stefana Rencsika. U prigodnoj propovijedi vrhbosanski nadbiskup podsjetio je okupljene vjernike na situaciju u bivšoj Jugoslaviji iz vremena osnutka ove misije prije 50 godina, a koja je natjerala mnoge ljude iz domovine da isele u potrazi za pogodnijom političkom i gospodarskom situacijom. Biskupi Biskupske Konferencije Jugoslavije prepoznali su problem mnogih naših vjernika u „tuđem svijetu“ te poslali mons. Antu Luttera prije 50 godina za dušobrižnika Hrvatima katolicima u Mannheimu, Mosbachu i okolici.

U tuđem svijetu
Kardinal je zatim progovorio o aktualnoj situaciji pandemije koja je mnogo utjecala na živote, ali je pozvao okupljene vjernike da pokušaju vidjeti i pozitivne strane ovih novonastalih promjena. „Prvo pozitivno je da su se mnogi zaustavili u svojoj trci, da su zaista prepoznali kako imaju obitelj, da valja s djecom i obitelji živjeti, te kako je ta obiteljska kuća Crkva u malome (…) Tako je obitelj počela činiti Isusa prisutnim u Crkvi u malome“, istaknuo je kard. Vinko te dodao kako su bila potrebna ova teška vremena gdje nam je ponekad čak i fizički onemogućeno sudjelovanje i primanje svetih sakramenata, kako bismo shvatili koliko nam je nužna ova duhovna hrana. Iskoristivši ovo trenutno iskustvo koje živimo, vrhbosanski nadbiskup prizvao je vjernicima u pamet važnost dolaska svećenika iz domovine prije 50 godina koji je na materinjem jeziku davao ovu duhovnu hranu riječi Božje i sakramenata izbjeglim Hrvatima katolicima u „tuđem svijetu“. Podsjećajući vjernike na čovjekovu krhkost koju tako zorno dokazuje i ovaj mali virus, uputio je snažni poziv na stavljanje pouzdanja u Boga i njegovu snagu kojoj nema premca od nikakve vlasti na ovome svijetu. Iz tih riječi uputio je zahvalu Bogu za 50 godina postojanja ove Hrvatske katoličke misije Mannheim-Mosbach, te za sve dušobrižnike i ostale ljude koji su utkali svoj život u prenošenje vjere i duhovne hrane Hrvatima katolicima na ovom području.

Nakon svete mise, kardinal se u prostorijama HKM-a zadržao na zajedničkom ručku s koncelebrantima i predstavnicima vjernika misije.

Podjele krizme
Istog dana, u popodnevnim satima je u crkvi Heilig Geist predslavio svetu misu pod kojom je podijelio sakrament svete potvrde prvoj grupi krizmanika misije u Mannheimu. U propovijedi, obraćajući se krizmanicima, nadbiskup Puljić postavio je pitanje: „Koja je lekcija najvažnija u životu?“ Te, pozivajući se na odgovor koji mu je na to pitanje dala jedna krizmanica prije više godina, kazao: „Najvažnije je naučiti ljubiti. I tko ne zna ljubiti, taj ne zna živjeti.“ Te riječi je uputio povezujući ih s liturgijskim čitanjima iz Ivanove poslanice i Ivanova evanđelja, koji govore upravo o ljubavi kao najvećoj vrijednosti. Nakon razlamanja riječi i obraćanja krizmanicima, kratko se obratio i roditeljima te kumovima i kumama, podsjećajući ih na njihove vjerničke dužnosti prema novim krizmanicima.

Sljedećeg dana, kardinal je putovao u Mosbach, gdje je predvodio misno slavlje pod kojim je podijelio sakrament svete potvrde 19 krizmanika. Nakon mise, kratko se zadržao s okupljenim vjernicima koji su ga srdačno dočekali te uručili prigodne darove njemu, kao i voditelju misije vlč. Ružiću. 

Potom je u 13 sati uslijedila sveta misa i krizma za drugu grupu krizmanika u Mannheimu, ponovno u crkvi Heilig Geist. U dvije grupe, vrhbosanski nadbiskup krizmao je ukupno 69 krizmanika u Mannheimu. Dvoje je bilo spriječeno zbog izrečene mjere izolacije.

U sjećanje na Merza
Nakon zajedničkog ručka s članovima zbora koji je u ova dva dana animirao liturgijska slavlja, nadbiskup Vinko je u 18 sati predslavio svetu misu u čast Bl. Ivana Merza, zaštitnika i naslovnika ove misije, a čija obljetnica smrti se obilježava 10. svibnja.

U prigodnoj propovijedi predstavio je njegov životopis i osvrnuo se na bogat život ovog hrvatskog blaženika. Među mnogim kršćanskim krepostima ovog blaženika uzornog života, nadbiskup Vinko posebno je istaknuo njegovu ljubav prema Papi i Crkvi, prema svetoj misi te ljubav prema žrtvi. Istaknuo je svoje osobno zalaganje, zajedno s banjolučkim biskupom mons. Franjom Komaricom, za proglašenje Ivana Merza blaženikom za pohoda Ivana Pavla II. Banjoj Luci. Na kraju propovijedi uputio je poziv vjernicima po primjeru i zagovoru Bl. Merza. „Od njega trebamo naučiti znati lijepo vrednovati, čitati (…) Danas se jako malo čita. Zato ima sve više šupljih pameti. Jer čitanjem čovjek razvija maštu, postaje kreativan (…) Drugu stvar koju od njega možemo naučiti je da vjeru treba hraniti žrtvom, euharistijom i apostolatom. Ne mogu ja sam za sebe, a da ne prenesem poruku Evanđelja. E, to je bio Ivan Merz. I mi gdje god živimo, pozvani smo to nasljedovati“, poručio je kardinal Vinko.

Na prigodnoj večeri koja je uslijedila bio je nazočan i mannheimski dekan Karl Jung koji je tom prigodom uručio i simboličnu donaciju nadbiskupu i Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Nakon ova dva programom bogata dana provedena u Mannheimu i Mosbachu, kardinal se srdačno pozdravio s vjernicima katolicima s područja BiH i Hrvatske koji nisu krili svoje oduševljenje i zahvalnost za posjet vrhbosanskog nadbiskupa njihovoj misiji, napose zbog činjenice da se na to odvažio unatoč ovim teškim vremenima i restrikcijama.

F.Š./ J.P., KT