Vatikan
uto, 30. kolovoza 2022. 13:07
Iza zatvorenih vrata Nove dvorane Sinode, 29. i 30. kolovoza kardinali iz cijeloga svijeta okupljeni su kako bi produbili aspekte nove apostolske konstitucije „Preaedicate Evangelium“ koja je stupila na snagu 5. lipnja.
Na sastanku sudjeluje nešto manje od 200-tinjak kardinala, od sveukupno 226 članova Kardinalskoga zbora. Riječ je o jednome od većih sastanaka Svetog Oca s Kardinalskom zborom. U gotovo 10 godina pontifikata Jorgea Marija Bergoglia nije održan takav susret, a tako široko sudjelovanje bilo je tek prije osam godina kada je Papa sazvao dvostruku Sinodu o obitelji (2014.-2015.), pozivajući oko 180 biskupa i kardinala.
Radni sastanci
Došavši u Rim iz svojih zemalja proteklih dana kako bi podržali 20 novih kardinala na konzistoriju, kardinali će uz istočne patrijarhe i odgovorne u Državnome tajništvu imati tri radna sastanka. Zaključak će biti 30. kolovoza misom u bazilici Sv. Petra s novim kardinalima, koje Papa nije mogao slaviti u nedjelju zbog pastoralnoga posjeta L’Aquili.
Sudionicima je – kako su sami izvijestili – proteklih tjedana poslan dnevni red kako bi se naznačile teme i pitanja o različitim aspektima koji se odnose na apostolsku konstituciju Praedicate Evangelium. O tome će raspravljati u jezičnim skupinama, a zatim će imati priliku za raspravu na plenarnoj sjednici.
Novosti i upute Praedicate Evangelium
Dokument je objavljen 19. ožujka, na blagdan Sv. Josipa, a stupio je na snagu 5. lipnja, na svetkovinu Duhova.
Tekst sadrži i sistematizira mnoge reforme njih je Papa već proveo posljednjih godina, a koje je proučavalo i formuliralo Vijeće kardinala, te ih je Sveti Otac uspostavio početkom svoga pontifikata.
Konstitucija također uvodi neke novine, počevši od objedinjavanja i promjene naziva raznih dikasterija. Iznad svega, međutim, Praedicate Evangelium – kao što samo ime kaže – daje Rimskoj kuriji više misionarsku strukturu kako bi ona sve više bila u službi mjesne Crkve i evangelizacije.
Upravo je to jedan od glavnih aspekata apostolske konstitucije, ključ za čitanje reforme, ali i globalni smjer Crkve ovoga vremena. Iako je usmjeren na promjene u strukturi Dikasterija i ureda, ovaj dokument „širi“ granice Kurije stvarajući izravnu vezu s Biskupskim konferencijama i raznim biskupijama na pet kontinenata.
Most između Kurije i biskupija
„S novom konstitucijom sada postoji prostor za slušanje i dijalog između Kurije i mjesnih Crkvi“, primijetio je novi kardinal Leonardo Steiner, nadbiskup Manausa, u brazilskoj Amazoniji, za Vatican News na konferenciji u Tiskovnom uredu Svete Stolice nekoliko sati prije konzistorija. „Sada više ne dolazimo u Rim reći što smo učinili, sada dolazimo učiti, ali Kurija zna učiti i na drugačiji način. Bolje se vidi tko je u službi Svetog Oca, u službi biskupa, a to je nada da budemo više bratska Crkva u kojoj se osluškuje kulturna raznolikost, gdje se kulturna raznolikost živi i pretpostavlja”, rekao je kard. Steiner.
Crkva na hodočašću
„Mnogo je pitanja o kojima treba razmišljati“, istaknuo je novi kardinal Arthur Roche, prefekt Dikasterija za bogoslužje i disciplinu sakramenata: „suradnja između Kurije i biskupija, prisutnost laika u odgovornim ulogama, misionarski duh i obraćenje Crkve. Konkretno, posljednja su dva vrlo važna elementa.“ „Praedicate Evangelium nije samo nešto za reformu kurije, ono je također za odnose između svih biskupskih konferencija i Svete Stolice. Poslanje i obraćenje uključuju sve u gotovo sinodalni proces. Možemo reći da smo Crkva na hodočašću“, kazao je engleski kardinal.
Produbiti poznanstva
Ovaj susret također će biti način da kardinali – od kojih neki dolaze iz vrlo udaljenih mjesta – koji čine Kardinalski zbor mogu produbiti svoja poznanstva.
Univerzalna vizija koja je oduvijek karakterizirala odabire pape Franje za konzistorij, uvodeći zemlje koje nikada u svojoj povijesti nisu vidjele kardinala (od Tonge do Bruneja, od Mongolije do Haitija, od Bangladeša do Laosa do Lesota), vidljiva je u činjenici da je Zbor sada sastavljen od „udaljenijih“ članova, kako zbog kulturnog porijekla i pastoralne osjetljivosti, tako i zbog zemljopisnog položaja koji otežava često posjećivanje ili prisustvovanje sastancima u Rimu.
Sastanak s Papom će stoga postati i prostor za dijalog i „ljudsko“ produbljivanje, kako je naglasio nadbiskup u miru Cartagene, kolumbijski kardinal Jorge Enrique Jiménez Carvajal: „Konzistorij i susret s Papom pomažu nam da se svi pomalo upoznamo od, da se osvijestimo i pripremimo za budućnost“.
J.P., KT