S vatikanskog helidroma krenuo je rano ujutro te su ga u Generali Convention Centeru dočekali predsjednik Talijanske biskupske konferencije, nadbiskup Bologne kard. Matteo Zuppi, predsjednik Organizacijskog odbora Socijalnih tjedana nadbiskup Luigi Renna iz Catanije, tršćanski biskup mons. Enrico Trevisi,predsjednik regije Friuli Venezia Giulia Massimiliano Fedriga, župan Trsta Pietro Signoriello, gradonačelnik Trsta Roberto Dipiazza te direktor Generalia dr. Philippe Donnet.

Kultura odbacivanja
Potom je upriličen sastanak sa sudionicima kongresa kada je pozdrav uputio kard. Zuppi, a u uvodnom dijelu obratio se i biskup Renna te potom i papa Franjo.

Sveti je Otac u svom govoru istaknuo kako je ravnodušnost rak demokracije te uputio snažan poticaj na sudjelovanje koje valja vježbati solidarnošću i supsidijarnošću jer bratstvo potiče društvene odnose. Osvrnuvši se na temu događaja U srcu demokracije, Papa je, citirajući Bl. Giuseppea Toniola, riječ „srce“ povezao s općim dobrom. „Jasno je kako u današnjem svijetu demokracija nije dobra zdravlja. To nas zanima i zabrinjava jer je riječ o dobru čovjeka, i ništa što je ljudsko ne može nam biti strano“, kazao je te stoga uputio apel da se preuzmu odgovornosti kako bi se „u našem vremenu izgradilo nešto dobro, posvećujući pozornost ljudima koji ostaju izvan ili na marginama procesa“.

Također, krizu demokracije Papa je opisao kao ranjeno srce. „Izgradnja i inteligencija pokazuju srce pogođeno infarktom, ali zabrinjavajući su i različiti oblici društvene isključenosti. Svaki put kad je netko marginaliziran pati cijelo društveno tijelo. Kultura odbacivanja ocrtava grad u kome nema mjesta za siromašne, za one koji se imaju roditi, krhke osobe, bolesne, djecu, žene, mlade, stare. To je kultura odbacivanja. Moć postaje autoreferencijalna – a to je opaka bolest – nesposobna slušati i služiti ljudima“, upozorio je poglavar Katoličke Crkve te prisjećajući se riječi Alda Mora da je „država demokratska ako je u službi čovjeka“, istaknuo kako je demokracija takva ako postoje uvjeti za izražavanje i sudjelovanje.

Govoreći o izliječenu srcu, papa Franjo naveo je brojne primjere znakova djelovanja Duha Svetoga koji su izraz kreativnosti. „Sjetimo se, primjerice, onih koji u svom poslu zapošljavaju osobu s invaliditetom ili zajednica obnovljivih izvora energije koje promiču cjelovitu ekologiju. Sve te stvari ne ulaze u politiku bez sudjelovanja. Srce politike je sudjelovanje“, kazao je te na kraju obodrio talijanski katolički laikat, po uzoru na Giorgija la Piru, da potiče dobre političke projekte koji mogu oživjeti nadu.

Nakon obraćanja, dok su sudionici išli prema Piazza Unità d’Italiji gdje je slavljena sveta misa, Sveti Otac se susreo s ekumenskim predstavnicima, predstavnicima akademske zajednice te migrantima i osobama s invaliditetom.

Trebamo sablazan vjere
Uslijedilo je koncelebrirano misno slavlje tijekom koga je Papa uputio prigodnu propovijed. Objasnio je kako je Bog uvijek podizao proroke u svom narodu kako bi ponovno probudio nadu slomljenih srca i bio mu potpora na njihovu tegobnom putu. „Ipak, kao što se kaže u današnjem prvom čitanju, govoreći nam o događajima iz Ezekielova života, često su nalazili buntovan narod, 'tvrdokorna pogleda i okorjela srca', te su bili odbacivani. I Isus ima isto iskustvo što su ga imali i proroci. Vraća se u Nazaret (…) među ljude s kojima je odrastao, ali ga ne prepoznaju, štoviše odbacuju ga (…) Slušajući što govore njegovi sumještani, vidimo da se oni zaustavljaju samo na njegovoj ovozemaljskoj povijesti, na njegovom obiteljskom podrijetlu i, stoga, ne mogu sebi objasniti otkud sinu Josipa tesara, to jest običnom čovjeku, tolika mudrost, pa i sposobnost činjenja čuda. Sablazan je, dakle, Isusovo čovještvo (…) Ipak, stavljajući se pred Gospodina Isusa i gledajući na izazove koji su pred nama, na brojne socijalne i političke probleme o kojima se razgovaralo također na ovom Socijalnom tjednu, na konkretan život naših ljudi i njihove napore, možemo reći da nam danas treba upravo ovo: sablazan. Trebamo sablazan vjere. Ne trebamo religioznost zatvorenu u samu sebe, koja diže pogled k nebu ne mareći za ono što se događa na zemlji i slavi bogoslužja u hramu zaboravljajući, međutim, prašnjave putove naših ulica. Potrebna nam je (…) sablazan vjere (…) ukorijenjene u Bogu koji je postao čovjekom i stoga ljudska vjera, opipljiva vjera, koja ulazi u povijest, koja miluje živote ljudi, koja liječi slomljena srca, koja postaje kvasac nade i klica novoga svijeta“, poručio je, među ostalim, Papa.

Uslijedila je molitva Anđeo Gospodnji i nagovor te zahvalno obraćanje biskupa Trevisija.

Papa se sa svog trećeg putovanja ove godine po Italiji u Vatikan vratio oko 14:00 h.

J.P., KT