Sveti je Otac krenuo od promišljanja kako su lice i glas jedinstvene i prepoznatljive značajke svake osobe, te podsjetio da su stari Grci upravo zato ljudsku osobu nazivali „prósōpon“ – onim što je pred očima, mjestom prisutnosti i odnosa.

„Lice i glas su sveti“, istaknuo je na početku papa Leon, dodajući kako ih je čovjeku dao Bog koji ga je stvorio na svoju sliku i priliku. „Čuvati ljudska lica i glasove znači čuvati neizbrisiv odraz Božje ljubavi u čovjeku“, naglasio je Sveti Otac.

Nadalje je upozorio kako digitalna tehnologija, simulirajući ljudske glasove i lica, mudrost i empatiju, ne zadire samo u informacijske ekosustave, nego i u samu srž međuljudskih odnosa. „Taj izazov, dakle, nije tehnološki, nego antropološki. Čuvati lica i glasove u konačnici znači čuvati sebe sáme. Hrabro, odlučno i razborito prihvatiti prilike koje pružaju digitalna tehnologija i umjetna inteligencija ne znači skrivati od sebe samih kritične točke, sjene i opasnosti“, posvijestio je Rimski biskup upozoravajući na opasnost odricanja od vlastita promišljanja: algoritmi društvenih mreža nagrađuju brze emocije, a kažnjavaju sporije, promišljenije reakcije, dok se umjetna inteligencija sve češće doživljava kao sveznajući „prijatelj“. Dugoročno gledano, takvo oslanjanje na strojeve prijeti opadanjem naših kognitivnih, emocionalnih i komunikacijskih sposobnosti.

Poseban je naglasak stavio na chatbotove utemeljene na velikim jezičnim modelima koji svojom dijaloškom i prilagodljivom strukturom mogu oponašati ljudske osjećaje i simulirati odnos. „Ta antropomorfizacija, koja može biti čak i zabavna, ujedno je i varljiva, posebice za najranjivije pojedince, zato što chatbotovi koji su pretjerano 'nježni i osjećajni', osim što su uvijek prisutni i dostupni, mogu postati skriveni arhitekti naših emotivnih stanja i tako se uvući i zauzeti intimna područja osoba“, upozorio je poglavar Katoličke Crkve.

Kao još jedan veliki izazov koji predstavljaju ti novi sustavi izdvojio je pristranost koja dovodi do stjecanja i prenošenja iskrivljene percepcije stvarnosti. Kako je objasnio, UI modele oblikuju svjetonazori njihovih tvoraca i mogu tako nametati načine razmišljanja, replicirajući stereotipe i predrasude prisutne u podatcima iz kojih crpe. Nedostatak transparentnosti u razvoju algoritama, u kombinaciji s neodgovarajućom društvenom reprezentativnošću podataka, kako je napisao, ostavlja ljude zarobljenima u mrežama koje manipuliraju njihovim mislima te održavaju i produbljuju postojeće društvene nejednakosti i nepravde.

Papa se potom osvrnuo na to da iza „te goleme, nevidljive sile“ koja utječe na svakog čovjeka stoji samo nekoliko poduzeća čiji su osnivači proglašeni tvorcima, „osobe godine 2025.“. To, upozorio je, izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog oligopolističke kontrole nad umjetnom inteligencijom koja može suptilno usmjeravati ponašanje, pa čak i ponovno ispisivati povijest čovjeka – uključujući povijest Crkve – a da se toga često nije svjesno. „Izazov koji nas čeka nije zaustaviti digitalne inovacije, nego ih voditi, svjesni njihove ambivalentne prirode“, poručio je papa Leon XIV., dodajući kako taj savez mora počivati na trima stupovima: odgovornosti, suradnji i obrazovanju. Pozvao je čelne ljude online platformi neka osiguraju da njihove poslovne strategije „nisu vođene isključivo najvećim povećanjem profita, nego i dalekosežnom vizijom u kojoj se vodi računa o općem dobru“, dok je od kreatora i programera UI modelâ zatražio transparentnost i društvenu odgovornost kako bi se potaknuo informiran pristanak korisnika. Istu je odgovornost zatražio od zakonodavaca i regulatornih tijela čija je zadaća „budno paziti na poštivanje ljudskog dostojanstva“, napomenuvši da odgovarajuća regulacija može zaštititi ljude od emocionalne vezanosti za chatbotove i obuzdati širenje lažnoga sadržaja.

Medijskim i komunikacijskim poduzećima poručio je kako ne smiju dopustiti da algoritmi „prevladaju nad njihovom odanošću profesionalnim vrijednostima koje su usmjerene na traženje istine“.

Papa je pozvao sve zainteresirane strane da se uključe u izgradnju informirana i odgovorna digitalnoga građanstva jer nijedno područje samo ne može odgovoriti na izazov upravljanja umjetnom inteligencijom.

„Kao katolici, možemo i moramo dati svoj prinos tome da osobe – poglavito mladi – steknu sposobnost kritičkoga mišljenja i odrastaju u slobodi duha (…) Trebamo osigurati da lice i glas ponovno izražavaju osobu. Moramo čuvati dar komunikacije kao čovjekovu najdublju istinu prema kojoj valja usmjeriti također svaku tehnološku inovaciju“, zaključio je Sveti Otac poruku koju je uputio 24. siječnja, na spomendan Sv. Franje Saleškoga.

J.M., KT