Opća audijencija
čet, 16. travnja 2020. 12:01
U srijedu 15. travnja tijekom opće audijencije, Sveti Otac je knjižnici Apostolske palače nastavio niz kateheza o blaženstvima zaustavljajući se na sedmomu: "Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati!" (Mt 5,9).
Papa je kazao kako mu je drago da upravo ova kateheza dolazi odmah nakon Uskrsa, jer je Kristov mir plod njegove smrti i uskrsnuća kao što se moglo čuti u poslanici Sv. Pavla. "Kako bi se razumjelo ovo blaženstvo mora se objasniti značenje riječi 'mir' koju se može pogrešno tumačiti ili kadikad obezvrijediti. Moramo se orijentirati između dviju predodžbi mira: prva je biblijska, gdje se pojavljuje lijepa riječ shalòm koja izražava obilje, procvat, blagostanje. Kad se na hebrejskom nekom poželi shalòm poželi mu se lijepi život, život punine i blagostanja, ali također istinski i pravedan život koji će se ispuniti u Mesiji, knezu mira. Postoji, zatim, drugo, raširenije značenje gdje se riječ 'mir' shvaća kao neku vrstu unutarnjeg spokoja: smiren sam, u meni vlada mir. To je moderna, psihološka i više subjektivna ideja (...) Ovaj drugi naglasak riječi 'mir' je nepotpun i ne može se apsolutizirati, jer nemir u životu može biti važan trenutak rasta. Mnogo puta sam Gospodin unosi u nas nemir kako bismo mu išli ususret, kako bismo ga pronašli. U tome je smislu to važan trenutak rasta; iako se može dogoditi da nutarnji spokoj odgovara ukroćenoj savjesti, a ne istinskom duhovnom otkupljenju", napomenuo je papa Franjo.
"Zapitajmo se: kakav mir daje svijet? Ako razmišljamo o ratnim sukobima vidimo da rat obično završi na dva načina: porazom jedne strane ili mirovnim pregovorima. Možemo se samo nadati i moliti da se ljudi uvijek odluče za ovaj drugi put. Moramo, međutim, uzeti u obzir da povijest čini beskrajan niz mirovnih pregovora prekršenih uzastopnim ratovima ili promjenom oblika tih istih ratova ili mjesta na kojima se odvijaju. I u naše vrijeme vode se pojedinačni ratovi na više poprišta i na različite načine (...) Kako, naprotiv, Gospodin Isus 'daje' svoj mir? Čuli smo Sv. Pavla kako govori da je Kristov mir 'od dvoga učiniti jedno', razoriti neprijateljstvo i pomiriti. A način da se to djelo mira postigne je njegovo tijelo. On pomiruje sve stvari i sklapa mir krvlju svog križa, kao što na drugome mjestu kaže Apostol. I ovdje se pitam, svi se možemo zapitati: tko su, dakle, 'mirotvorci'", zapitao je poglavar Katoličke Crkve.
Objasnio je potom kako je sedmo blaženstvo najaktivnije, izričito djelatno; verbalni izraz analogan je onome koji se u prvom retku Biblije koristi za stvaranje i ukazuje na inicijativu i marljivost. "Ljubav je po svojoj naravi kreativna – ljubav je uvijek kreativna – i traži pomirenje po svaku cijenu. Djecom su Božjom prozvani oni koji su svladali vještinu mirotvorstva i provode mir u djelo, znaju da nema pomirenja bez dara vlastitoga života i da mir treba tražiti uvijek i na sve načine (...) Istinski shalòm i istinska unutarnja ravnoteža plod su Kristova mira, koji dolazi od njegova Križa i rađa novo čovječanstvo, utjelovljeno u beskonačnom mnoštvu svetaca i svetica, inventivnih, kreativnih koji su osmišljavali uvijek nove putove ljubavi. Sveci, svetice koji grade mir. Taj život kao djeca Božja, koja po Kristovoj krvi traže i ponovno nalaze svoju braću, istinska je sreća. Blaženi oni koji idu tim putem", poručio je papa Bergoglio kako prenosi IKA, te još jedno poželio sretan Uskrs svima, u Kristovu miru!
J.P., KT