Opća audijencija

Milosrđe nije tek jedna od dimenzija, nego je središte kršćanskog života


Tijekom kateheze na općoj audijenciji u srijedu 18. ožujka, u knjižnici Apostolske palače, Sveti Otac se u svom promišljanju zadržao na petome blaženstvu: „Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe“ (Mt 5,7).

Papa je napomenuo kako u ovom blaženstvu postoji jedna posebnost: jedino se u njemu uzrok i plod sreće podudaraju – milosrđe. „Oni koji čine milosrđe naći će milosrđe, bit će 'zamilovani milosrđem'. Ova tema reciprociteta oproštenja nije prisutna samo u tome blaženstvu, nego se više puta ponavlja u Evanđelju. A zar bi i moglo biti drugačije? Milosrđe je samo Božje srce! Isus kaže: 'Ne sudite i neće biti suđeni. Ne osuđujte i nećete biti osuđeni. Praštajte i oprostit će vam se'. Uvijek ista uzajamnost (…) Ali poglavito u Očenašu molimo: 'Otpusti nam duge naše kako i mi otpustismo dužnicima svojim'; i to je jedini zahtjev ponovljen na kraju: 'Doista, ako vi otpustite ljudima njihove prijestupke, otpustit će i vama Otac vaš nebeski. Ako li vi ne otpustite ljudima, ni Otac vaš neće otpustiti vaših prijestupaka' Dvije su stvari koje se ne mogu razdvojiti: dano oproštenje i primljeno oproštenje. No mnoge su osobe u škripcu, ne uspijevaju oprostiti“, posvijestio je poglavar Katoličke Crkve, prenosi IKA.

„Sami ne možemo, potrebna je Božja milost, moramo za nju moliti. Naime, ako se u petome blaženstvu obećava da će se naći milosrđe i u našem Ocu molimo da nam se otpuste dugovi to znači da smo mi u biti dužnici i treba nam naći milosrđe! Svi smo dužnici (...) Svi smo u životu 'u deficitu'. I treba nam milosrđe. Znamo da smo i mi učinili zlo, uvijek nešto nedostaje dobru koje smo trebali učiniti. Ali upravo to naše siromaštvo postaje snaga za opraštanje (...) Stoga nam Bog prethodi i On prvi nama oprašta. Primajući njegovo oproštenje postajemo i mi sami sposobni oprostiti. Tako vlastita bijeda i vlastiti nedostatak pravde postaju prilika da se otvorimo kraljevstvu nebeskom, jednoj većoj mjeri, Božjoj mjeri, a to je milosrđe. Koji je izvor našeg milosrđa? Isus nam je rekao: 'Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan' (...) Milosrđe nije tek jedna od dimenzija, nego je središte kršćanskog života: nema kršćanstva bez milosrđa“, naglasio je papa Franjo te se prisjetio: „Sjećam se da je ta tema izabrana za prvi Angelus koji sam izmolio kao papa: milosrđe. I to mi se duboko urezalo u srce, kao neka poruka koju sam kao Papa uvijek trebao davati, poruka koja mora biti svakodnevna, a ta poruka je milosrđe“.

„Božje milosrđe je naše oslobođenje i naša sreća. Živimo od milosrđa i ne smijemo si dopustiti da budemo bez milosrđa: to je zrak koji trebamo disati. Previše smo siromašni da bismo postavljali uvjete, trebamo opraštati jer i sami trebamo oprost“, zaključio je Papa

Na kraju, u sklopu pozdrava talijanskim vjernicima podsjetio je na blagdan Sv. Josipa 19. ožujka. „U životu, na poslu, u obitelji, u radosti i boli on je oduvijek tražio i ljubio Gospodina, zavrijedivši pohvalu Svetog pisma kao pravedan i mudar čovjek (...) Pridružujem se apelu talijanskih biskupa koji su u ovoj izvanrednoj zdravstvenoj situaciji potaknuli na molitvu za cijelu zemlju. Neka se svi duhovno ujedine sutra u 21 sat u molitvi otajstava svjetla krunice. Sjajem obasjanom i preobraženom licu Isusa Krista i njegovu Srcu vodi nas Marija, Majka Božja, Zdravlje bolesnih, kojoj se obraćamo molitvom krunice pod ljupkim pogledom Sv. Josipa, čuvara Svete obitelji i naših obitelji. I molimo je da posebno čuva našu obitelj, naše obitelji, posebno bolesne i osobe koje skrbe za bolesne: liječnike, medicinske tehničare, medicinske sestre, volontere koji riskiraju život u toj službi“, pozvao je papa Bergoglio.

KT