Apostolski vikar u Anatoliji, mons. Paolo Bizzeti, sudjeluje u susretu pod naslovom Mediteran, granica mira koji se održava u Bariju od 19. do 23. veljače. Uoči susreta biskup je u razgovoru za Radio Vatican istaknuo važnost uzajamnoga poznavanja povijesti, religijā i tradicijā, kao povlaštenoga puta za izgradnju mira.

U tom je vidiku, zajedno s udrugom Prijatelji za Bliski istok onlus, na Papinskom Istočnom institutu organizirao studijski dan o Turskoj, zemlji u kojoj već pet godina obavlja svoju pastoralnu službu.

Studijski dan za bolje upoznavanje Turske, prijedlog je Papinskoga Istočnog instituta u Rimu, koji se održao u srijedu 19. veljače, a tijekom kojega su međunarodni stručnjaci razmatrali društvene, pastoralne, povijesne i kulturne vidike te zemlje. Poslijepodnevne je radove predvodio apostolski vikar u Anatoliji, biskup Paolo Bizzeti, koji se u razgovoru za Vatican News, osvrnuo na ideju i ciljeve tog skupa.

„Misleći na 10. obljetnicu smrti biskupa Luigija Padovesea, željeli smo nastaviti tradiciju susreta koji su se održavali u Tarzu i Efezu, te ponovno privući pozornost sviju, također i unutar Crkve, na tu zemlju, tako važnu, ne samo zbog svoje duge povijesti, nego i danas za život svijeta“, rekao je mons. Bizzeti te dodao da je riječ o studijskom danu kojemu je svrha pomoći shvatiti da Turska nije jednostavno zemlja svetih mjesta nego je krajnje zanimljiva i danas zbog svega što se pomalo otkriva, kao i zbog problema koji su u igri.

Biskup je, među ostalim, primijetio da u Europi, i općenito u zapadnom svijetu, o Turskoj često kruže pojednostavljeni slogani, dok je ona, naprotiv, kako je rekao, vrlo slojevita stvarnost, vrlo zanimljivi mozaik, u određenom smislu centar svijeta u kojemu se presijecaju religijski, društveni, politički i geostrateški problemi koje ne treba podcjenjivati.

Na novinarkino pitanje što danas treba Crkvi u Turskoj, biskup Bizzeti je prije svega spomenuo pastoralne djelatnike. „Imamo određeni broj kršćanskih izbjeglica – Sirijaca, Iračana, Afganistanaca, Iranaca, koji su doista ljudi koji su izgubili sve kako bi tražili Krista, kako bi bili vjerni svojoj vjeri, a svećenika i redovnica nema dovoljno, ima mnogo problema i s organizacijskoga stajališta“, napomenuo je biskup te dodao da, primjerice, nije moguće izgraditi jednu kapelu, kulturni centar ili mjesto za susret.

U ovom je trenutku, po biskupovim riječima, jednako tako važno da ima ljudi koji proučavaju Tursku u njezinim tradicijama. Važno je imati znanstvenike koji bi nastavili arheološka istraživanja, proučavali pisane izvore kako bi se nastavila tradicija istraživanja koja, osim na početke kršćanstva, privlači pozornost i na njegov razvoj do danas.

Apostolski vikar u Anatoliji osvrnuo se i na tragediju u Siriji, te istaknuo da je žalosno to da je gotovo nestala medijska i politička pozornost prema drami tih stotina tisuća ljudi koji su još uvijek primorani živjeti pod drvećem, s mnogo umrle djece, starijih i bolesnih osoba. Riječ je o tragediji do koje je došlo zbog toga što velike sile u Siriji igraju vrlo prljavu igru za prevlast na tom području, sa svim pridodanim i povezanim interesima, trgovinom oružjem i slično.

„Stanje je u Siriji simbolično i pokazuje također slabost Europe, nesposobne zauzeti čvrsto stajalište“, rekao je mons. Bizzeti te dodao da se to može vidjeti i kroz zbivanja u Libiji. „Mislim da je u svemu tomu Crkva pozvana imati proročki glas, ne samo pozivajući na glavna načela, nego i potičući kršćane na ozbiljnije i djelotvornije zauzimanje, jer je skandalozno to da kršćani na Zapadu i u Europi ne žele ni čuti o tomu što se događa njihovoj braći i sestrama na ovim prostorima, koji se nalaze u doista žalosnom stanju“, istaknuo je biskup.

Što se pak tiče susreta u Bariju, apostolski je vikar prije svega zahvalio onima koji su potaknuli taj događaj koji, kako je rekao, ima svoju originalnost. „Na njemu se susreću različiti svjetovi, i već je to znakovito“,  kazao je te izrazio nadu da će se nakon tog događaja povećati pozornost Crkve u Mediteranskom bazenu, s prinosom koji je Crkva danas pozvana dati upravo zbog toga što Mediteran može biti mjesto smrti, ali i mjesto – kao što je stoljećima bio – susreta, kulture, religijā, osjetljivosti.

„To je mjesto zajedničko židovstvu, kršćanstvu, islamu. Zajedničko je civilizacijama koje imaju tisućljetnu povijest. Stoga je sigurno vrlo zanimljivo vrjednovati Mediteran“, istaknuo je biskup te kazao da je njegov san ustanovljenje međunarodne gimnazije u kojoj bi mladi mogli učiti barem jedan od jezika drugih naroda i barem jednu religiju drugačiju od vlastite. Danas ima mnogo neznanja, a samo ćemo poznajući se, učeći i rastući zajedno, moći imati istinske lidere mira.

Apostolski vikar u Anatoliji na kraju se osvrnuo na činjenicu da se susret u Bariju održava nešto više od godinu dana nakon potpisivanja Dokumenta o ljudskom bratstvu u Abu Dhabiju, te kazao da postoji jedan dio kršćanskoga svijeta koji ima volju za dijalogom i poznavanjem, a isto tako postoji i jedan dio muslimanskoga svijeta koji to želi. „Mi stoga trebamo poticati i podupirati te osobe koje se žele susresti, upoznati i poštovati; u suprotnom, neizbježno je zatvaranje i fundamentalizam, sa svim strašnim posljedicama koje to nosi sa sobom“, istaknuo je biskup Bizzeti.

KT