Kako je Sveti Otac napomenuo, tjedan od 18. do 25. siječnja posvećen je na poseban način molitvi Bogu za dar jedinstva kako bi se prevladalo sablazan podjela među onima koji vjeruju u Krista. „On je, nakon Posljednje večere, molio za svoje 'da svi budu jedno'. To je njegova molitva prije muke, mogli bismo reći njegova duhovna oporuka. Primjećujemo, međutim, da Gospodin nije učenicima jedinstvo naložio. Niti im je održao govor kako bi istaknuo koliko je ono potrebno. Ne, on se molio Ocu za nas, da budemo jedno. To znači da nismo dovoljni mi, svojim snagama, da ostvarimo jedinstvo. Jedinstvo je ponajprije dar, to je milost koju trebamo tražiti molitvom (…) Naime, primjećujemo da nismo sposobni sačuvati jedinstvo ni u sebi samima. I apostol Pavao je u sebi osjećao jedan razdorni sukob: htjeli bismo činiti dobro, a skloni smo zlu (…) U pastoralnoj konstituciji o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes kaže se kako 'neuravnoteženosti od kojih trpi današnji svijet zapravo su povezane s onom osnovnijom neuravnoteženošću koja je ukorijenjena u ljudskom srcu. Naime, u samom se čovjeku sukobljavaju mnogi elementi […] Prema tome, čovjeka muči podijeljenost u njemu samome; iz nje također nastaju tako brojni i toliki razdori u društvu'. Dakle, rješenje za podjele nije suprotstaviti se nekome, jer nesloga rađa drugu neslogu. Pravi lijek kreće od toga da se od Boga moli mir, pomirenje, jedinstvo“, posvijestio je poglavar Katoličke Crkve, prenosi IKA.

„To vrijedi prije svega za kršćane: jedinstvo može doći samo kao plod molitve (…) To je Isusova želja, ali ako se osvrnemo unatrag na nakane na koje molimo, vjerojatno ćemo shvatiti da smo malo, možda nikad, molili za jedinstvo kršćana. A ipak, o tome ovisi vjera u svijetu; naime, Gospodin je tražio jedinstvo među nama 'da svijet uzvjeruje' (…) U ovo vrijeme teških nevolja još je potrebnija molitva da jedinstvo prevlada nad sukobima. Prijeko je potrebno ostaviti po strani partikularizme kako bi se promicalo opće dobro i zato je naš dobar primjer od temeljne važnosti: silno je važno da kršćani nastave hod prema punom, vidljivom jedinstvu (…) Moliti znači boriti se za jedinstvo. Da, boriti se, jer je naš neprijatelj, đavao, kako sama riječ kaže, razdjelitelj, razdornik (…) Možemo preispitati sebe same i zapitati se da li na mjestima u kojima živimo jačamo konfliktnost ili se borimo povećati jedinstvo oruđima koja nam je Bog dao, a to su molitva i ljubav“, kazao je papa Franjo napomenuvši kako se tema ove Molitvene osmine odnosi upravo na ljubav.

„'Ostanite u mojoj ljubavi i donosit ćete mnogo roda'. Korijen zajedništva je Kristova ljubav, koja nam pomaže nadići predrasude kako bismo u drugome vidjeli brata i sestru koje uvijek treba ljubiti. Tada otkrivamo da su kršćani drugih vjeroispovijesti, sa svojim tradicijama, svojom poviješću, Božji darovi, da su darovi prisutni na teritorijima naših dijecezanskih i župnih zajednica. Počnimo moliti za njih i, kad je to moguće, s njima. Tako ćemo naučiti voljeti ih i cijeniti. Molitva je, podsjeća Koncil, duša cijeloga ekumenskog pokreta. Neka zato molitva bude polazna točka kako bi se pomoglo Isusu ostvariti njegov san: da svi budu jedno“, poručio je papa Bergoglio.

Nakon kateheze, podsjetio je kako 22. siječnja stupa na snagu Sporazum o zabrani nuklearnog oružja. „Snažno potičem sve države i sve ljude dobre volje da odlučno rade na promicanju nužnih uvjeta za svijet bez nuklearnog oružja, pridonoseći napredovanju mira i multilateralne suradnje toliko potrebne svijetu“, pozvao je Sveti Otac.                       

J.P., KT