Tijekom posjeta Paviji Papa je predvodio liturgiju Riječi te častio relikvije hiponskoga biskupa koje se tamo čuvaju. Bili su prisutni biskupi regije Lombardije i više od stotinu redovnika i redovnica augustinske obitelji, prenosi kta.

Nakon dolasku u Paviju posjetio je Nacionalni centar za onkološku hadronsku terapiju, neprofitnu zakladu koja je svjetski lider u liječenju raka, u kojemu se susreo s menadžerima, medicinskim osobljem i nekoliko djece koja su na liječenju, zajedno s njihovim roditeljima. Sveti je Otac potom pošao u baziliku San Pietro in Ciel d'Oro gdje se susreo s biskupima, svećenicima, Bogu posvećenim osobama i trajnim đakonima, predvodio liturgiju Riječi te častio relikvije hiponskoga biskupa

Obnavljati bez podjela

Nadahnut pročitanim evanđeoskim odlomkom, u homiliji je najprije rekao da Crkva u Paviji može biti živa Crkva samo ako ostane sjedinjena s Kristom, živim kamenom koji su ljudi odbacili, a Bog izabrao. „Krist je temelj duhovne građevine; on je ugaoni kamen postavljen kao osnova našega crkvenog hoda, pastoralnog djelovanja i evangelizacije“, istaknuo je Sveti Otac te napomenuo kako „biti izgrađeni i graditi u Kristu čuva nas od opasnosti da budemo zabrinuti za sporedne stvari, možda i dobre, ali koje nisu bitne“. Posvijestio je kako nas to čuva od rizika da u različitim aktivnostima i obvezama u župnim zajednicama i u životu biskupije „naše djelovanje postane nedosljedno, usmjereno isključivo na nas same i na naše vlastite napore“. Rimski je biskup stoga dodao: „Budući da je Krist središte, svi crpimo iz toga jedinog izvora i podvrgavamo svoje zalaganje razlučivanju koje proizlazi iz njegove svjetlosti i njegove Riječi. Tada gradimo Crkvu koja hodi zajedno, sposobnu obnavljati se bez podjela, u kojoj se svi prepoznaju kao braća i radosno rade u službi Kraljevstva Božjega.“

Petrov je nasljednik stoga napomenuo da je u tom procesu potrebno usredotočiti se na ono bitno, a to ponekad podrazumijeva odreći se nekih struktura i sigurnosti iz prošlosti. Pritom se osobito obratio svećenicima potičući ih na obnavljanje odnosa s Gospodinom, bratstva i pastoralnog djelovanja s laicima, dok je redovnice i redovnike potaknuo na dijeljenje primljenih darova, kako s drugim redovničkim zajednicama tako i s mjesnom Crkvom.

Radosno naviještati evanđelje

Papa Leon se potom osvrnuo na današnje izazove koji se tiču prenošenja vjere i vjerske prakse. „U vremenu kada se čini da su mnogi ljudi izgubili duhovni ukus ili, iz različitih razloga, više ne uspijevaju prepoznati privlačnost kršćanske vjere za svoj život, pozvani smo prije svega radosno naviještati evanđelje, odnosno samoga Isusa Krista koji otkriva ljepotu vjere za naš život i za naše društvo“, istaknuo je Papa te dodao: „Danas je više nego ikada potrebno pratiti ljude na putu otkrivanja ili ponovnog otkrivanja vjere. Zato treba naviještati samu srž evanđelja, to jest Isusa, koji nam u svojem utjelovljenju, smrti i uskrsnuću objavljuje otajstvo Boga, a istodobno i otajstvo nas samih.“

Sveti Augustin potpora u svjedočanstvu vjere

„U tom nas kontekstu Sveti Augustin svojom misli, duhovnosti i obraćenjem podsjeća na vrijednost i važnost unutarnjeg života u kojem prebiva istina“, napomenuo je Papa te stoga potaknuo prisutne da usred užurbanosti i raspršenosti svakodnevnoga života pružaju dosljedno i gorljivo svjedočanstvo vjere prožeto molitvom i služenjem bližnjima.

„Kao živo kamenje pozvani smo biti Crkva čvrsto ukorijenjena u svom okruženju Crkva koja hodi usred napora i nada ljudi, sposobna slušati i pratiti, njegujući odnose s obiteljima, s onima koji se pripremaju za primanje sakramenata, kao i s onima koji se samo povremeno približavaju Crkvi ili su pak daleko od života vjere“, kazao te se Rimski biskup na kraju osvrnuo na pastoralno djelovanje Crkve u Paviji i potaknuo na povezivanje malih zajednica koje se okupljaju u svojim domovima oko Evanđelja, otvorene služenju župnoj ili pastoralnoj zajednici. Istaknuo je da slušanje Božje Riječi stvara duhovnu živost, potiče na svjedočanstvo kroz pokrete i udruge te na blizinu prema siromašnima.

Papa je također istaknuo važnost sveučilišnog pastorala i dijaloga sa svijetom kulture te potaknuo na daljnje prihvaćanje sinodskog stila u životu zajednice, povezujući tradicionalni hod župa s novim inicijativama evangelizacije, učeći hoditi zajedno, u zajedničkom razlučivanju i osmišljavanju zajedničkih projekata, njegujući bratstvo i promičući suodgovornost.

Ž.I., KT