Čet, 09. Studeni 2023. 09:13
U srijedu 8. studenoga Papa je u audijenciju primio prefekta Dikasterija za kauze svetaca, kardinala Marcella Semerara te dao svoj pristanak na objavu Dekreta, otvarajući tako put Pironijevoj beatifikaciji.
Sveti je Otac priznao čudo koje se pripisuje zagovoru kardinala Edoarda Francisca Pironija te je otvorio put prema njegovoj beatifikaciji, javlja Vatican News.
Kardinal Pironio, kojeg mnogi nazivaju "Božjim prijateljem", rođen je u Argentini 1920. u obitelji talijanskih iseljenika kao posljednje od 23 djece.
Za života je bio poznat po svojoj poniznosti i dubokoj duhovnosti, kao i po bliskom odnosu s beskućnicima koji su živjeli u blizini Trga Sv. Petra. Bio je voljena osoba u rodnoj Argentini, Rimskoj kuriji i u svijetu. Oni koji su ga poznavali definirali su ga kao osobu koja ima sposobnost učiniti da se svi koje sretne osjećaju voljenima.
Nekada smatran vodećim kandidatom za papinstvo, bio je ključna osoba u Latinoameričkoj Crkvi, služeći i kao tajnik i predsjednik Latinoameričke biskupske konferencije.
Kardinalom ga je proglasio papa Pavao VI. 1975. Od 1984. do 1996. služio je službu predsjednika Papinskog vijeća za laike.
Tijekom svog boravka u Argentini, Pironio se susreo s Jorgeom Mariom Bergogliom, tadašnjim provincijalom isusovaca, koji je kasnije postao papa Franjo.
Papa je u jednom prijašnjem intervjuu o Pironiju rekao: "Kad ste s njim razgovarali, uvijek vam je davao osjećaj da je on najgori čovjek na svijetu, najgori grešnik. On bi iz svoje duboke poniznosti otvorio panoramu svetosti. Otvarao bi horizonte; nikada nikome nije zatvorio vrata, čak ni ljudima za koje je znao da ga ne razumiju."
Kao predsjednik Papinskog vijeća za laike kard. Pironio je razvio Papinu ideju o velikom skupu koji uključuje dječake i djevojčice iz cijeloga svijeta. Ideja koja se s vremenom razvila u jedan od najvećih događaja Katoličke Crkve: Svjetski dan mladih.
Preminuo je od tumora prostate u Rimu 1988., a njegovo tijelo prebačeno je u Argentinu, u marijansko svetište Luján, na isto mjesto gdje je primio krštenje i biskupsko ređenje. Dekret o herojstvu vrlina proglašen je 18. veljače 2022.
J.M., KT