Leon XIV. se osvrnuo na ulogu obitelji u Crkvi, na put koji je doveo do ovog trenutka te na glavne izazove s kojima se obitelj i brak suočavaju. U svome je govoru Papa podsjetio „na dug i plodonosan sinodski i misionarski put koji je Crkva prošla na području braka i obitelji“.

Spomenuo je kako se ovom temom bavila Biskupska sinoda održana 1980. koja je prihvatila poticaj Ivana Pavla I. u vrijeme njegova kratkog pontifikata, a koja je naposljetku dovela do apostolske pobudnice Sv. Ivana Pavla II. Familiaris consortio.

Kazao je da je obitelj ponovno u središte Sinode stavio papa Franjo te je to rezultiralo apostolskom pobudnicom Amoris laetitia. To je, kako je istaknuo Leon XIV., zapravo nastavak puta zacrtanoga na Drugom vatikanskom saboru u drugom dijelu konstitucije Gaudium et spes, koja naznačuje „da obiteljski život pruža povlašteno polazište za suočavanje s velikim kulturnim, gospodarskim, društvenim i političkim pitanjima našega vremena, uključujući i nastojanje oko promicanja mira među narodima“.

Praćenje obitelji i „škola slušanja“

„Obitelj i dalje ima ključnu ulogu u pristupu koji povezuje mjesno i opće, vođen traženjem sveopćega bratstva u Kristu, koje nas Evanđelje poziva graditi sa svima. Ta povijest koja traje više od pola stoljeća stavlja pred nas, kao pastire, osobitu odgovornost dok se nastavlja razvijati sinodski poziv cijele Crkve“, naglasio je Papa rekavši kako Amoris laetitia u tom kontekstu označava „važnu etapu, a deset godina od njezine objave postalo je dijelom života naših partikularnih Crkava“. Kao ilustraciju uzeo je izvješće iz Djela apostolskih kada su na završetku svoga misionarskoga putovanja Pavao i Barnaba sabrali Crkvu i „pripovjedili sve što Bog učini po njima“ (14,27) te rekao da je ta razmjena „priča o onome što je Bog učinio među nama“ i smisao ovoga susreta.

Zatim je, referirajući se na svoju poruku od 19. ožujka uz 10. obljetnicu Amoris laetitia, posvijestio važnost sudjelovanja obitelji u poslanju Crkve: „ljubavlju i vjernošću, brigom i praštanjem, odgojem djece, nastojanjem da prenesu vjeru, brigom za starije i ranjive te na mnoge načine kojima služe svojim zajednicama i društvu“. Stoga je nazočne podsjetio na zadatak praćenja obitelji iz čega proizlazi „škola slušanja“ te pitanja s kojima se treba hrabro suočiti.

Spolnost i obitelj konkretnoga vremena

„U mnogim se sredinama pojavila sve veća udaljenost između načina na koji se žive spolnost i intimnost te kršćanskoga poimanja braka. Mladi i dalje čeznu za ljubavlju, vjernošću i pripadanjem, ali mnogima je teško prihvatiti kako bi se takvo poimanje ljubavi moglo ostvariti u njihovu vlastitom životu ili povjerovati da je doživotno predanje uvjet za ostvarenje onoga za čime čeznu. Ekonomska nesigurnost, migracije, nasilje, samoća i drugi oblici emocionalne ranjivosti također oblikuju izbore koje ljudi donose i mogućnosti koje mogu zamisliti za svoju budućnost“, rekao je Papa istaknuvši kako se iz toga rađaju pitanja: „Što ljudi uistinu traže ispod tih kulturnih promjena? Što nam njihova radost i nada, njihova žalost i tjeskoba otkrivaju? Gdje naš pastoralni govor i naše pastoralno djelovanje uspijevaju otvoriti put, a gdje ne uspijevaju dotaknuti ljudsko srce ili pomoći ljudima da čine dobro? Čemu nas uči iskustvo obitelji – iskustvo iz kojega još nismo u potpunosti naučili? Što možemo ponuditi kao formaciju za zdrav i svet obiteljski život? I osobito, što možemo naučiti od roditelja dok nastoje pratiti svoju djecu i mlade u takvim okolnostima?“

Izazovi ranjivosti

Na tom je tragu naglasio kako posebnu pozornost treba posvetiti ranjivosti. „Iskustvo ranjivosti postavlja pitanje možemo li ostati blizu jedni drugima kada život više ne odgovara onomu čemu smo se nadali te možemo li prepoznati djelovanje milosti čak i u situacijama obilježenima ograničenjima, ranama i prividnim neuspjehom“, kazao je Sveti Otac te istaknuo potrebu milosti, oproštenja i novih početaka. „Prepoznavanje toga zajedničkog izazova trebalo bi oblikovati način na koji jedni druge pratimo u Crkvi. Kakvu, dakle, Crkvu ljudi susreću upravo onda kada su najranjiviji? Pomažu li im naše zajednice otkriti da još uvijek imaju svoje mjesto, odgovornost i darove koje mogu ponuditi? Može li se istina koju naviještamo susresti kroz strpljivost, blizinu i milosrđe naše pastoralne prisutnosti? Kako im možemo navijestiti puninu evanđeoskoga nauka o obitelji?“, zapitao je Papa pozvavši nazočne neka ovim pitanjima posvete pozornost, svjesni pastoralne odgovornosti „kako bi Crkva mogla pronaći nove načine naviještanja Evanđelja, pružanja sakramentalnih milosti, praćenja obitelji i očitovanja nježnosti kojom Krist i dalje hodi među svojim narodom“.

Leon XIV. je zaključno potaknuo na dijalog, slušanje, evanđeosku slobodu i zajedničko razlučivanje kako bi mogli „sabrati plodove koje je Amoris laetitia donijela u našim mjesnim Crkvama kako bi njima mogla biti nahranjena cijela Crkva“.

Spomenimo i kako je u duhu transparentnosti Sveta Stolica pokrenula posebnu internetsku stranicu posvećenu ovom susretu (https://www.amorislaetitia.va/en.html) koji se održava od 7. do 14. listopada. Završnoga dana Papa će u 10:00 h predslaviti svetu misu na vatikanskom Trgu Sv. Petra, a u poslijepodnevnim satima kada budu predstavljena izvješća sa sažetkom susreta, uputit će svoju pastirsku riječ.

KT