Pri ulasku u zgradu Vatikanskoga apostolskog arhiva i Vatikanske apostolske knjižnice, Papi je, kako prenosi Vatican News, privukla pozornost velika instalacija koju je osmislio francuski umjetnik JR, a koja prikazuje veliki crno-bijeli val koji predstavlja dvojaku narav vode kao čuda prirode i izvora života, ali i elementa koji također ima razornu snagu. Riječ je o djelu nadahnutom grafikama koje je osmislio slikar Gustave Doré za izdanje Biblije na francuskom jeziku iz 1866.

Nakon što je razgledao izložbu, Sveti je Otac započeo govor ističući da je za njega posjet Vatikanskoj knjižnici značajan toga dana kada slavi 71. rođendan jer je njegova mama bila knjižničarka. Promatrajući potom brojne police ispunjene knjigama koje se ondje čuvaju, istaknuo je da je posjet znak njegove blizine i zahvalnosti za poslanje Apostolskog arhiva i Apostolske knjižnice u službi razvoja i širenja kulture, na dobrobit Crkve i cijeloga čovječanstva.

Zatim se osvrnuo na knjižnicu kao prostor mira i tišine ističući kako su knjige tihe i traže tišinu. „Ustvari, ako s jedne strane knjiga umiruje, s druge strane budi nemir, potiče želju i hrabrost za istraživanjem. Sveti Augustin je simbol te dinamike“, kazao je Rimski biskup.

Kako je objasnio, u duši svetoga biskupa iz Hipona bilo je životnosti, ali i nemira zbog sila koje su se u njemu sukobljavale i koje su ispuštale očajničke vapaje, a utišao ih je tek glas jednoga djeteta koje ga je - kako pripovijeda u Ispovijestima - potaknulo da uzme i čita knjigu. Riječi Sv. Pavla iz Poslanice Rimljanima ugasile su Augustinove sumnje te probudile u njemu želju da čita i još dublje razumije dubinu Svetoga pisma.

„Knjiga Svetoga pisma koja je došla do Augustina ista je ona koja mu je širom otvorila duh. Predragi, svi vi, čuvajući, proučavajući i stavljajući na raspolaganje znanstvenicima knjige Petrova nasljednika, pomažete Crkvi i čovječanstvu da uđu u dubine želje. Bez toga se sve udaljava od živoga Boga, izvora istine i ljubavi“, rekao je papa Prevost.

Nadalje je naglasio kako je Vatikanska apostolska knjižnica srce. Otkucaji srca simbol su života, a proizlaze iz dvaju suprotnih pokreta, sistole i dijastole: skupljanja i širenja, pokreta koji ide prema središtu i onoga koji ide prema periferiji. Vatikanska apostolska knjižnica također ostaje živa u mjeri u kojoj osigurava svoju fazu sistole i dijastole.

Rimski je biskup pritom potaknuo da se gleda na Apostolsku knjižnicu kao na mjesto bogato diskrecijom, mirom, poštovanjem i brigom, gotovo samostansko okruženje u kojemu možemo sjesti i proučavati jedinstveno i neprocjenjivo blago koje čuva.

„S jedne je strane potrebno olakšati proučavanje, također putem digitalizacije i mogućnosti dijeljenja koje pruža digitalno okruženje, dok je s druge strane potrebno očuvati i poticati drevnu gestu fizičkog dolaska u knjižnicu. Ona, naime, nije samo spremište knjiga iz kojega možemo jednostavno uzimati putem računala od kuće, nego ozračje satkano od odnosa, razgovora i razmjene ideja“, posvijestio je Sveti Otac.

Osvrnuo se potom na otvaranje Vatikanske apostolske knjižnice u vrijeme pontifikata pape Leona XIII. Istaknuo je kako je on bio pastir sposoban uočiti najdramatičnija pitanja svojega vremena, poput promjena uzrokovanih industrijskom revolucijom, ali sposoban i za velike kulturne iskorake, poput otvaranja Vatikanskog arhiva znanstvenicima iz cijeloga svijeta i povećanja pristupa Vatikanskoj knjižnici, koja je nekoć bila drevno skladište oružja.

Također je naglasio humanističko podrijetlo knjižnice koja čuva ne samo teološka djela, nego i djela iz književnosti, filozofije, astronomije, fizike, matematike, geografije, botanike, zoologije, medicine, povijesti, prava, umjetnosti i gospodarstva.

„Ovdje se ne čuvaju samo europske i kršćanske knjige, nego i knjige napisane u drugim religijskim kontekstima, koje dolaze iz svih krajeva svijeta, i to mnogo stoljeća prije nego što je to postala stvarnost koju dijeli cijeli svijet. Tim svojim stilom Apostolska knjižnica svjedoči o drevnoj i novoj kulturnoj otvorenosti Crkve, zaključio je Rimski prvosvećenik.

Na završetku posjeta nazočni su tortom proslavili 71. Papin rođendan.

J.M., KT