U svom prvom službenom govoru tijekom ovog putovanja istaknuo je kako je u ovu zemlju stigao kao hodočasnik mira, tražeći dijalog i jedinstvo. Naglasio je koliko je svijetu hitno potreban mir, te da ponovno pronađe sklad. „Sklad koji u ovoj zemlji može dobro predstaviti jedan od najvažnijih kazahstanskih simbola, tradicionalni karakteristični glazbeni instrument dombra. Dombra se svirala već u srednjem vijeku te kroz stoljeća pratila recitiranje saga i poezije, povezujući prošlost sa sadašnjošću. Kao simbol kontinuiteta u različitosti, njezin ritam prati sjećanje vaše zemlje te tako podsjeća na važnost, usred brzih gospodarskih i društvenih promjena koje su u tijeku, da se ne zanemare veze sa životom onih koji su otišli prije nas“, kazao je poglavar Katoličke Crkve.

Potom je primijetio da Kazahstan – kojega je papa Ivan Pavao II., tijekom svojega posjeta nazvao 'Zemljom mučenika i vjernika, Zemljom prognanika i heroja', 'Zemljom mislilaca i umjetnika' – čuva slavnu povijest kulture, ljudskosti i patnje. Podsjetio je na zarobljeničke logore i masovne deportacije koje su se dogodile u povijesti ove zemlje, kao i na činjenicu da unatoč tomu kazahstanski narod nije dopustio da ostanu zarobljenici tih nepravdi; iz sjećanja na izolaciju procvjetala je briga za inkluziju.

Vrativši se u mislima ponovno na dombru, Papa je primijetio da se na njoj svira trzanjem dviju žica. „I Kazahstan obilježava sposobnost sklada između 'dviju paralelnih žica': između niskih zimskih temperatura i visokih ljetnih, između tradicije i napretka, simboliziranih susretom povijesnih i modernih gradova. Ali ponajviše, u zemlji odjekuju 'note' dviju duša, azijske i europske, koje čine stalnu misiju povezivanja tih dvaju kontinenata.

Oko 150 etničkih skupina i više od 80 jezika, sa svojom poviješću, različitim kulturnim i vjerskim tradicijama čine Kazahstan jedinstvenim multietničkim, multikulturalnim i multireligijskim laboratorijem, otkrivajući njegov poseban poziv, da bude zemlja susreta. Tomu su posebno pozvane pridonositi religije“, istaknuo je Sveti Otac napominjući kako će stoga sudjelovati na VII. kongresu poglavara svjetskih i tradicionalnih religija.

„Stoga kazahstanski Ustav predviđa slobodu vjere i uvjerenja. Zdrav sekularizam, koji priznaje dragocjenu i nezamjenjivu ulogu vjere i suprotstavlja se ekstremizmu koji ga nagriza, bitan je uvjet za jednako postupanje prema svakom građaninu, kao i za poticanje osjećaja pripadnosti zemlji kod svih njezinih etničkih, jezičnih, kulturnih i vjerskih sastavnica“, kazao je papa Franjo.

Potom je napomenuo kako zna da je, posebno posljednjih mjeseci, u zemlji započeo proces demokratizaicije, usmjeren na jačanje nadležnosti Parlamenta i lokalnih vlasti, te, općenito, na veću raspodjelu vlasti. „Valja se boriti i protiv korupcije. U istinski demokratskom političkom stilu vidi se najdjelotvorniji odgovor na moguće ekstremizme, personalizme, populizme, koji prijete ugrožavaju stabilnost i dobrobit naroda (…) Zadaća je stoga države, ali i privatnoga sektora, odnositi se prema svima pravedno i s jednakim pravima i dužnostima, te promicati gospodarski razvoj, i to ne na temelju zarade nekolicine, nego na temelju dostojanstva svakog radnika“, objasnio je papa Bergoglio.

Na kraju, je među zahvalama, kazao kako je uvjeren da katolici, prisutni u srednjoj Aziji od davnina, žele i dalje svjedočiti duh otvorenosti i dijaloga uz poštovanje, bez duha prozelitizma, prenosi Vatican News.

Spomenimo kako katolici čine svega 1% od 19 milijuna stanovnika Kazahstana, uglavnom zapadnog obreda, ali i grkokatolika i vjernika Istočnih Crkava, te tako katoličanstvo predstavlja drugu najbrojniju kršćansku zajednicu u državi, iza pravoslavne.

J.P., KT