SAD
sri, 31. svibnja 2023. 09:27
Novi plan odobren u Nadbiskupiji St. Louis reducirat će broj župa sa 178 na 134 uslijed zabrinutosti zbog nedostatka svećenika i smanjenja broja onih koji sudjeluju na misi.
Plan nazvan Sve novo zatvara 35 crkava pripajajući njihove zajednice najbližim župama te od 15 drugih kreira novih pet župa. Također, u okrugu St. Charles uspostavlja se i nova župa za vjernike španjolskog jezika. Sve to rezultira činjenicom da će nadbiskupija imati sada 44 župe manje. Neke će od ovih promjena, kako piše CNA, biti provedene do kolovoza, ali cjelokupan plan neće biti realiziran do 2026.
Manje ljudi na misi i manje svećenika
„Kao vaš nadbiskup, imam dužnost osigurati pastoralnu skrb za sve ljude u nadbiskupiji“, rekao je prvi čovjek Crkve u St. Louisu mons. Mitchell Rozanski, u video poruci u kojoj najavljuje promjene. „Sve novo poziva nas da se zapitamo kako naše župe, službe i institucije trebaju izgledati kako bismo učinkovito posredovati vjeru koja je održiva za našu djecu i buduće naraštaje“, dodao je nadbiskup zajednice koja pokriva grad St. Louise i 10 pripadajućih mu okruga.
Jedan od razloga smanjenja broja župa jest slabo sudjelovanje ljudi na misi. Mons. Rozanski je rekao da oko 5 000 katolika godišnje ili napusti Crkvu ili se u nju ne uključi ponovno nakon srednje škole ili fakulteta.
„Tijekom prošloga desetljeća također smo vidjeli i manje ljudi na misi. Naš bi broj trebao rasti, jer imamo više krštenja nego sprovoda. Gotovo 1 000 ljudi uđe u Crkvu svake godine. Ali 2021. broj katolika u Nadbiskupiji St. Louis pao je na manje od 500 000 prvi put od 1960-ih.“, kazao je nadbiskup te primijetio kako su mnogi katolici iselili iz grada u okolna predgrađa, ali se granice župa još uvijek nisu mijenjale kako bi to pratile. Kao rezultat toga, spomenuo je da primjerice u sjevernom okrugu 10 svećenika dolazi na oko 18 000 katolika, a istodobno su samo tri svećenika koji služe 18 000 vjernika u jednoj župi u okrugu St. Charles. Stoga je pojasnio kako promjene nastoje učiniti te omjere proporcionalnijima.
„Nalazimo se s premalo prezbitera u velikim župama i nerazmjerno velikim brojem u malim župama“, rekao je nadbiskup istaknuvši osjetan nedostatak svećenika. Prema projekcijama nadbiskupije, do 2025. bit će više župa nego svećenika ako nadbiskupija ne napravi nikakve promjene. Mons. Rozanski je napomenuo da je 41 % aktivnih ili umirovljenih prezbitera starije od 70 godina.
Pomno planiranje
Prije promjena, nadbiskupija je održala 350 sjednica, odnosno barem jednu u svakoj od 178 sadašnjih župa. Također su uzete u obzir povratne informacije 70 000 katolika u nadbiskupiji koji su sudjelovali u anketi. Zatražena su mišljenja i od 18 000 roditelja školaraca, osoblja, učitelja, donatora i partnera u zajednici. Nadbiskupija je također organizirala fokus grupe i razgovarala s civilnim i poslovnim čelnicima.
Mons. Rozanski je rekao da su ove povratne informacije pomogle strukturiranju konačnoga plana kojega je odobrilo Vijeće za planiranje Sve novo u koje su bili uključeni: svećenici, đakoni, koordinatori župa, predstavnici laika i redovničkih zajednica u nadbiskupiji. A osim toga, također su pogledani financijski parametri i druge informacije.
Plan donosi promjene u načinu na koji nadbiskupija koristi resurse, za što je nadbiskup rekao da približava pastoralne usluge ljudima i župama kako bi se potaknula suradnja izvan župnih granica. Pojasnio je kako će promjene pomoći nadbiskupiji učinkovitije ići u zajednicu i donositi Krista ljudima.
„Molim se da nas ova prva faza našega rada obdari kako bismo izgradili nove kreativne modele zajedničkoga služenja", poručio je mons. Rozanski.
Međutim, nisu svi katolici u nadbiskupiji bili oduševljeni promjenama. Više od 3 000 njih potpisalo je peticiju kojom se od nadbiskupa tražilo da zaustavi plan prije otprilike dva mjeseca.
U peticiji se kritizira strukturu ankete i tvrdi kako je samo dopuštala vjernicima odgovoriti na unaprijed postavljena pitanja bez mogućnosti baviti se specifičnim situacijama u vlastitoj župi. Također se tvrdilo da će proces izazvati nepovjerenje u vodstvo Crkve, što bi moglo otjerati katolike.
U svojoj objavi, mons. Rozanski je priznao „duboki utjecaj koji župna zajednica može imati na nas i kako su te dobre i vjerne institucije oblikovale naše obitelji“. Rekao je kako bi volio da promjene nisu potrebne, ali je i zadržao optimizam glede njihove provedbe i učinkovitosti.
KT