Seminar je započeo sv. misom i jutarnjom u utorak 13. ožujka. Pozdravnu riječ okupljenima, kojih je tijekom seminara, bilo 25, uputio je delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina. Seminar su vodili dr. sc. vlč. Marko Šutalo, predstojnik TKIM-a Mostar i dr. sc. Valerija Nedjeljka Kovač, KBF Zagreb.

Dr. Šutalo je u sklopu teme o župnoj katehezi u novonastalim okolnostima migracije održao je tri predavanja: o župnoj katehezi - da ili ne?!, o katehezi krizmanika - odgoju u kršćanskoj vjeri i novom modelu kateheze krizmanika. Pritom je podsjetio kako se u „Evangelii Gaudium – Radost evanđelja, apostolskoj pobudnica pape Franje govori o mogućim pomacima pred izazovima u današnjem svijetu. U svojoj pobudnici papa Franjo izrekao je što bi trebalo raditi na području nove kateheze jer je danas ugrožen prijenos vjere iz obitelji. U današnjem urbanom svijetu čovjek izabire ono što mu se nudi i sve se više dovodi u pitanje vjera starijih. Najveća trauma današnjice je rascjep vjere i kulture.

"Kateheza time postaje glavna poluga u obnovi župne zajednice. Narod koji je danas biblijski neishranjen snižava kriterije i razvodnjava vjeru pri čemu se posebno ističe značaj župne kateheze. Crkva treba postati ne defanzivna, već misionarska, treba izlaziti na periferiju siromašnima i distanciranima. Crkva svoju introvertiranost treba rješavati širenjem radosti i bavljenjem ljudima, a ne samom sobom. Sve što nema čvrste temelje ruši agresivni sekularizam pa u društvo trebamo unositi duhovne evanđeoske vrednote novim dinamizmom. Iako je važan sadržaj, još je važniji način prenošenja evanđelja. Nadvladajmo pesimizam i budimo odlučni misionari u vršenju župne kateheze", istaknuo je.

U prvom predavanju „Čovjek između naturalizma i slike Božje“ doc. Kovač je istaknula neke suvremene tendencije koje sve više radikaliziraju pitanje tko je čovjek te potiču teologiju i navještaj da iznova razmisle o čovjeku: razvoj prirodnih i empirijskih znanosti, razvoj preventivne medicine, transhumanizam, pojava virtualne stvarnosti… Posebno se osvrnula na naturalističko poimanje čovjeka, koje prioritet daje čovjekovoj (biološko-psihičkoj) naravi a njegovu duhovnu dimenziju nerijetko smatra sekundarnom. Teologija se ne može zatvoriti pred spoznajama različitih antropologija ukoliko se nastoje se nametnuti kao svetumačeći svjetonazor. S druge strane, teologija se ne sastoji od prikupljanja podataka o čovjeku, nego uvažavajući i spoznaje drugih antropologija, na temelju Božje objave pokušava dati cjelovitu sliku o čovjeku i smislu njegova života. U tom smislu temeljno polazište teologije jest da je čovjek u odnosu prema Bogu: on je Božje stvorenje, kojega je Bog stvorio na svoju sliku, dajući mu time neuništivu vrijednost i dostojanstvo. Iz toga temeljnoga praodnosa čovjeka prema Bogu proizlazi njegova neotuđiva vrijednost kao osobe, koja ne ovisi o njegovim sposobnostima i postignućima, nego spada u njegovu bit kao čovjeka. Konačno, kao privilegirani znak čovjeka kao slike Božje jest njegova darovana sloboda u odgovornosti pred Bogom, koju čovjek ostvaruje kao cjelovito biće a ne tek pojedinim svojim biološko-psihičkim funkcijama.

„Čovjek između samooptimiranja i nužnosti Božje milosti“ bio je naslov drugog predavanja u kojem je doc. Kovač razradila u odnosu čovjekove težnje za sve većim usavršavanjem sebe i nužnosti Božje milosti.

U trećem predavanju naslovljenom „Čovjek između pritiska ovostranosti i poziva na vječni život s Bogom“ doc. Kovač je istaknula kako je gubitak osjećaja za transcendenciju te općenito pad vjere u Boga sa sobom povlači sve snažnije opadanje vjere u život nakon smrti.

Nakon predavanja, a poglavito tijekom završne diskusije u četvrtak 15. ožujka razvila se plodna diskusija.

Duhovno-studijsko putovanje organizirano je u utorak 13. ožujka u Mainz. Sudionici su se imali prigodu upoznati s glasovitom katedralom Sv. Martina u Mainzu, te sa crkvom sv. Stjepana u Mainzu u kojoj su su jedinstveni prozori u Njemačkoj glasovitog umjetnika Marca Chagalla, a bili su i u crkvi Sv. Augustina, u kojoj je izloženo tijelo pok. kardinala Karla Lehmanna, biskupa Mainza u miru.

Misna slavlja tijekom seminara predvodio je dr. vlč. Marko Šutalo, a oprostile su se referentice zajednica Janja Kobaš (Ulm, Ehingen, Laupheim i Biberach) i Stanka Vidačković (Waiblingen i Backnang) zbog skorog odlaska u mirovinu, kojima je delegat vlč. Ivica Komadina zahvalio na svemu što su učinile za svoje sunarodnjake – Hrvate katolike u tim zajednicama. Zahvalio je i svim sudionicima na odazivu te ih je pozvao na seminar i sljedeće godine.

Na seminaru su u srijedu 14. ožujka bile i sestre milosrdnice s. Marinka Odrljin i s. Dubravka Žuro iz St. Augustina kod Bonna, koje djeluju u samostanu Steyler Missionare (Družba Božje Riječi). S. Žuro djeluje i u pastoralu u HKM Köln.

Adolf Polegubić/ KT