Prisjetivši se pape Benedikta XV., osnivača Kongregacije za Istočne Crkve, papa Franjo je u obraćanju podsjetio kako je njegov predšasnik osudio nečovječnost rata govoreći kako je to beskorisni masakr. Nažalost, njegovo upozorenje nisu poslušali poglavari naroda koji su sudjelovali u Prvom svjetskom ratu, a neodgovoren je bio i apel pape Ivana Pavla II. da se spriječi sukob u Iraku, javlja vaticannews.va.

«Vezani smo za ratove. Čovječanstvo, koje se ponosi napretkom u znanosti, mislima, tolikih lijepih stvari, ali ide unatrag u tkanju mira», rekao je papa Franjo i dodao «moramo moliti i tražiti oprost za takav stav». «Nadali smo se da neće biti potrebe ponavljati slične riječi u trećem tisućljeću», kazao je Papa, spominjući se masakra i sukoba na Bliskom istoku, Siriji i Iraku, u etiopskoj regiji Tigrai.

«Mnogi napuštaju te zemlje, koje su domovina Istočnih katoličkih Crkava, a čiji su žitelji i prisutni na audijenciji. Na tim se mjestima spaja sjaj prošlosti i svjedočanstva junačke vjere mnogih u sadašnjosti, s 'blatom bijede' za koje smo također odgovorni i boli koje im nanose vanjske sile. Istočni su katolici poput sjemena na stabljikama i granama stoljetnih biljaka, nošene vjetrom do nezamislivih granice», dodao je Sveti Otac, spominjući se uspostavljanja eparhija diljem kontinenata. 

Papa Franjo se zatim dotaknuo teme evangelizacije, koja je obrađena na liturgijskoj konferenciji povodom 25. obljetnice Upute o primjeni liturgijskih propisa Zakonika kanona istočnih Crkava, koju je Kongregacija upravo zaključila.

«Poslanje Crkve zahtijeva da više slušamo bogatstvo različitih tradicija. Postoji iskustvo u kojem se 'glina' našeg čovječanstva dopušta oblikovati, ne promjenom mišljenja ili čak nužnim sociološkim analizama, već Riječju i Duhom Uskrsloga. Ovo je iskustvo liturgija», istaknuo je i rekao kako to potiče na razmišljanje o sinodskom hodu. «Nije to sabor, već zajednički hod pod vodstvom Duha Svetoga. Vi koji imate drevne sinodalne tradicije, svjedoci ste toga», kazao je i nastavio: «Liturgija je raj na zemlji, kao što istok posebno voli ponavljati. No, ljepota orijentalnih obreda daleko je od toga da bude oaza bijega ili očuvanja. Zajednica vjernika prepoznaje se kao takva ne zato što se okuplja, nego zato što sluša glas Drugoga, usmjerena je na njega, i upravo zbog toga osjeća žurnu potrebu da navijesti Krista bratu i sestri.»

Papa je zahvalio prisutnima na radu ovih dana, što je i prilika da se međusobno upoznaju u okviru liturgijskih povjerenstva različitih Crkava i poziv da zajedno s Dikasterijem i njegovim savjetnicima hode putem koji je naznačio Drugi vatikanski sabor. «Na tom putu, vrlo je dobro da svaki član jedne i simfonijske Katoličke Crkve uvijek sluša druge tradicija, njihove istraživačke i reformske itinerare, čuvajući pritom svaki svoju originalnost», rekao je papa i uz to preporučio da, kada je riječ o formi slavlja, potrebno je živjeti jedinstvo prema onome što je ustanovila Sinoda i odobrila Apostolska Stolica, izbjegavajući liturgijske partikularnosti koji u stvarnosti očituju podjele druge vrste unutar dotičnih Crkava.

«Svjedočanstvo jedinstva potrebno je i s obzirom na braću Istočne pravoslavne i Pravoslavne Crkve s kojima čak i ako ne možemo sjediti za istim euharistijskim stolom, ipak gotovo uvijek slavimo i molimo iste liturgijske tekstove», naglasio je i zaključio upozorenjem: «Budimo pažljivi s eksperimentima koji mogu naštetiti putu prema vidljivom jedinstvu svih Kristovih učenika. Svijetu je potrebno svjedočanstvo zajedništva: ako liturgijskim sporovima dajemo sablazan, igramo se s onim koji je gospodar podjela.»

Ž.I., KT