Govoreći predstavnicima 183 države koje trenutačno imaju diplomatske odnose sa Svetom Stolicom Papa je, kroz prizmu pandemije, ukazao na  četiri krize: zdravstvenoj, ekološkoj, ekonomskoj i socijalnoj te političkim krizama – koje sve svoj izvor imaju u krizi ljudskih odnosa.

Susret s diplomatskim zborom, na kojemu je Papu u ime diplomata pozdravio George Poulides, veleposlanik Cipra, održan je u vatikanskoj Dvorani blagoslova koja je prostranija i u kojoj je lakše održati fizičku distancu.

Konstatirajući tu činjenicu Sveti Otac je istaknuo kako ovaj sastanak govori o nečemu sasvim drugačijem, „to je znak bliskosti i međusobne podrške kojoj obitelj naroda treba težiti“. „U ovo vrijeme pandemije potreba za takvom bliskošću je tim važnija, jer je jasno da virus ne poznaje prepreke niti ga je lako izolirati“, rekao je uvodno papa Franjo spomenuvši kako želi nastaviti svoje apostolske pohode diljem svijeta, počevši s onim u Irak planiranim za ožujak 2021. U tom smislu ukazao je na potrebu međureligijskoga dijaloga kao prilike „uzajamnog razumijevanja i obogaćivanja“, te međunarodnih sporazuma koje Sv. Stolica potpisuje s različitim državama.

Opisao je potom ozračje prouzrokovano pandemijom, istaknuvši i uspostavu Vatikanskoga odbora za COVID-19, radi koordinacije odgovora Svete Stolice i cijele Crkve na zahtjeve koji dolaze iz dijeceza diljem svijeta.

„Pandemija je rasvijetlila rizike i posljedice svojstvene načinu života kojim dominiraju sebičnost i kultura odbacivanja te nas postavila pred izbor: ili ćemo nastaviti putem kojim smo išli do sada, ili ćemo krenuti novim putem“, naglasio je Papa te spomenuo neke od kriza koje je izazvala ili otkrila pandemija.

Zdravstvena kriza

Pod zdravstvenom krizom ukazao je na vrijednost i dostojanstvo ljudskoga života „u svakom trenutku njegova ovozemaljskog hodočašća, od začeća u maternici do prirodnog kraja“. „Bolno je, međutim, primijetiti da se pod izlikom jamčenja navodnih subjektivnih prava sve veći broj pravnih sustava u našem svijetu udaljava od svoje neotuđive dužnosti da štite ljudski život u svakoj od njegovih faza“, istaknuo je papa Franjo upozorivši kako je pandemija podsjetila da svaki čovjek ima pravo na dostojanstvenu skrb. „Ako najslabijim među nama uskratimo pravo na život, kako možemo učinkovito zajamčiti poštivanje svakog drugog prava?“, zapitao je te ponovio apel da svaka osoba dobije potrebnu njegu i pomoć, pri čemu „briga o dobiti ne bi trebala voditi tako osjetljivo područje kao što je zdravstvo“. Pozvao je i na pravednu raspodjelu cjepiva protiv koronavirusa te odgovorno ponašanje radi zaustavljanja širenja virusa.

Ekološka kriza

Papa je zatim progovorio o ekološkoj krizi uzrokovanoj neselektivnim iskorištavanjem prirodnih resursa te pozvao na međunarodnu suradnju, izrazivši nadu da će konferencija UN-a o klimi (COP26), koja se treba održati u studenom u Glasgowu, donijeti konkretnoga ploda.  

Naveo je i primjere klimatskih promjena koje se odražavaju na živote ljudi, u Tihom oceanu, Vijetnamu i Filipinima te Australiji i Kaliforniji. Na osobit je način, u tom kontekstu, ukazao na problem s nestašicom hrane u Burkini Faso, Maliju, Nigeru i Južnom Sudanu gdje je više od milijun djece pothranjeno te je potaknuo vlasti na dijalog s ciljem rješavanja izazova.

Gospodarska i socijalna kriza

Kao izravnu posljedicu pandemije Sveti je Otac upozorio na gospodarsku krizu, u vidu ograničenja kretanja i zatvaranja poduzeća, što je otkrilo još jednu bolest našeg doba: „ekonomiju koja se temelji na iskorištavanju i rasipanju ljudi i prirodnih resursa“. „Trenutna kriza pruža dobru priliku za preispitivanje odnosa između pojedinaca i gospodarstva. Potrebna je neka vrsta 'nove Kopernikanske revolucije' koja može staviti gospodarstvo u službu čovjeka, a ne obrnuto. Jednom riječju, 'drugačija vrsta ekonomije: ona koja donosi život, a ne smrt, ona koja uključuje i nije isključiva, humana i nečovječanska, ona koja brine o okolišu i ne uništava ga'“, poručio je papa Franjo i pozvao na zajedničko djelovanje istaknuvši primjer međusobne solidarnosti Europske unije i njezinih članica.

Ukazao je kako je kriza u mnogim dijelovima svijeta dovela do očaja te ljudi pribjegavaju drugim oblicima prihoda bivajući, onda, na različite načine iskorišteni.

Pozvao je stoga na osiguravanje ekonomske stabilnosti i borbu protiv korupcije.

Zatim je, konstatirajući da ljudi zbog izolacije provode više vremena uz računala, progovorio i o problemu kibernetičkog kriminala u vidu mnogostrukih prijevara, trgovine ljudima, prostitucije, uključujući dječju prostituciju i dječju pornografiju.

Također je podsjetio na pogoršanje humanitarne krize u sukobljenim područjima, a poglavito u Sudanu, podsaharskoj Africi, Mozambiku, Jemenu i Siriji.

„U raznim slučajevima humanitarne krize bivaju pogoršane ekonomskim sankcijama, koje najčešće pogađaju uglavnom ranjivije segmente stanovništva, a ne političke vođe. Iako razumije razloge za izricanje sankcija, Sveta Stolica ih ne smatra djelotvornima i nada se da će biti olabavljene, i to ne samo radi poboljšanja protoka humanitarne pomoći, posebno lijekova i zdravstvene opreme, toliko potrebne u ovo vrijeme pandemije. Neka i sadašnja situacija bude katalizator za oprost ili barem smanjenje duga koji opterećuje siromašnije zemlje i učinkovito sprečava njihov oporavak i puni razvoj“, pozvao je Papa te priču usmjerio ka problemu ilegalnih migranata koji je uvećan tijekom zatvaranja granica zbog pandemije.

Potaknuo je na zajednički napor u rješavanju korijena migracija i pomaganja prvim zemljama u koje migranti pristignu te je istaknuo da Sveta Stolica cijeni svaki napor uložen da se pomogne migrantima.

„Još od posljedica Drugog svjetskog rata, naš svijet nije doživio ovako dramatično povećanje broja izbjeglica. Slijedom toga, postoji hitna potreba za obnovljenom posvećenošću njihovoj zaštiti, zajedno s interno raseljenim osobama i mnogim ranjivim ljudima prisiljenima da bježe od progona, nasilja, sukoba i ratova“, rekao je papa Franjo te izrazio duboku zabrinutost zbog položaja raseljenih osoba u različitim dijelovima svijeta, misleći prvotno na središnju regiju Sahela „gdje se, za manje od dvije godine, broj interno raseljenih osoba povećao dvadeset puta“.

Politička kriza

Kao korijen navedenim problemima i izazovima Papa je u nastavku detektirao političku krizu koja se oslikava u nemogućnosti traženja zajedničkih rješenja, što je trend i u zemljama s demokratskom tradicijom. Zato je pozvao na oživljavanje istinske demokracije. U tom kontekstu spomenuo je događanja u Mianmaru gdje je proveden državni udar te izrazio nadu da će političke vođe biti puštene na slobodu.

Citirao je zatim papu Pija XII. i njegovu radio poruku o Božiću 1944., istaknuvši da se demokracija temelji na uzajamnom poštovanju i mogućnosti da svaka osoba može doprinijeti dobru društva te na uzimanju u obzir kako različita mišljenja ne ugrožavaju moć i sigurnost država.

„Svakako, ne možemo zanemariti da je i multilateralni sustav posljednjih godina pokazao određena ograničenja. Pandemija je dragocjena prilika za osmišljavanje i provedbu strukturnih reformi kako bi međunarodne organizacije mogle ponovno otkriti svoj ključni poziv: služiti ljudskoj obitelji štiteći pojedinačne živote i mir“, naglasio je papa Bergoglio poručivši da se politika ne smije bojati reformi – u koje se uklapaju i one u Svetoj Stolici i Rimskoj kuriji.

Zatim je naveo kako postoji i niz ohrabrujućih znakova, poput Ugovora o zabrani nuklearnog oružja i produljenja novog Ugovora o smanjenju strateškog naoružanja za još pet godina između Rusije i SAD-a, te je isto zaželio i kada je riječ o kemijskom i konvencionalnom oružju.

Također je izrazio nadu da u 2021. prestane sukob u Siriji započet prije 10 godina, kao i da zaživi mir u Svetoj zemlji. Na tom je tragu i njegova želja za jačanjem stabilnosti u Libanonu, u kojemu kršćanska zajednica neće biti svedena na manjinu; te za mirom u Libiji, Korejskom poluotoku i Južnom Kavkazu; kao i za prestankom političke i socijalne napetosti u Srednjoafričkoj Republici i Latinskoj Americi.

Završno je kao rezultat političkih kriza detektirao terorizam istaknuvši kako je to zlo koje raste od 1970-ih, a kulminiralo je napadima koji su se dogodili u SAD-u 11. rujna 2001. Spomenuo je kako su ciljevi napada često mjesta bogoštovlja na kojima se vjernici okupljaju u molitvi, te je pozvao na zaštitu istih.

Kriza ljudskih odnosa

Sublimirajući prethodno rečeno papa Franjo se konačno usredotočio na krizu ljudskih odnosa, a koja je osobitu dimenziju dobila tijekom pandemije kada djeca nisu mogla ići u školu, kada su mnogi bili u izolaciji. Ukazao je kako je povećanjem učenja na daljinu došlo i „do veće ovisnosti djece i adolescenata o internetu i virtualnim oblicima komunikacije općenito, čineći ih utoliko ranjivijima i odviše izloženima internetskim kriminalnim aktivnostima“. To je opisao kao svojevrsnu „obrazovnu katastrofu“ na koju se mora reagirati.

Istodobno, je prepoznao kako je razdoblje izolacije također pomoglo mnogim obiteljima da više vremena provedu zajedno i obnove svoje najdublje veze.

„Brak i obitelj 'čine jednu od najdragocjenijih ljudskih vrijednosti' i temelj su svakog civilnog društva“, konstatirao je Papa te potaknuo vlasti da pruže podršku žrtvama obiteljskog nasilja.

„Potreba za zaustavljanjem širenja virusa utjecala je i na niz temeljnih sloboda, uključujući vjersku slobodu, ograničavanje javnog bogoslužja te obrazovne i karitativne aktivnosti vjerskih zajednica. Međutim, mora se priznati da je religija temeljni aspekt ljudske osobe i društva i da se ne može eliminirati. Iako tražimo načine kako zaštiti ljudske živote od širenja virusa, ne možemo na duhovnu i moralnu dimenziju ljudske osobe gledati kao na manje važnu od tjelesnog zdravlja“, upozorio je poglavar Katoličke Crkve i naglasio kako pravo na bogoštovlje nije posljedica slobode okupljanja nego je proizišlo iz prava na slobodu vjeroispovijesti, što vlasti moraju poštivati i braniti, vodeći računa i o duhovnom zdravlju.  

Završavajući svoj govor citirao je pjesnika Dantea Alighierija, čija se 700. obljetnica preminuća obilježava ove godine, koji je svome prijatelju pisao da je svrha njegove Komedije

„izvesti one koji žive u ovom životu iz stanja bijede i odvesti ih u stanje blaženstva“.

Stoga je na kraju rekao veleposlanicima da je 2021. „vrijeme koje se ne smije gubiti“. „A to neće biti izgubljeno ako budemo mogli velikodušno i predano zajedno raditi. S tim u vezi, uvjeren sam da je bratstvo pravi lijek za pandemiju i mnoga zla koja su nas pogodila. Uz cjepiva, bratstvo i nada su isto lijek koji nam je potreban u današnjem svijetu“, poručio je Papa zazvavši blagoslov na sve nazočne i njihove zemlje.

KT